Vidi kôd stranice Bajka o zlatnom pjetliću

<!--'''Bajka o zlatnom pjetliću'''-->{{Infookvir knjiga 
| naziv           = Bajka o zlatnom pjetliću
| naziv_izvornika = Сказка о золотом петушке
| prijevod        = 
| slika           = [[Datoteka:Tale of Golden Cockerel (silver) rv.gif|180px]]
| opis_slike      = Prigodna kovanica ''Zlatni pjetlić'', Bjelorusija, 2009.
| autor           = [[Aleksandar Sergejevič Puškin]]
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| država          = [[Rusko Carstvo]]
| jezik           = [[ruski]]
| serijal         = 
| žanr            = [[bajka]]
| vrsta_djela     = 
| izdavač         = 
| datum_izdanja   = [[1835.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = [[1834.]]<br/>[[Sankt Peterburg]]
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = 
| teme            = 
| isbn            = 
| prethodna       = 
| sljedeća        = 
}}

'''Bajka o zlatnom pjetliću''' (rus. '''Сказка о золотом петушке''') - bajka koju je napisao [[Aleksandar Sergejevič Puškin]], a ujedno i zadnje njegovo djelo takve vrste. Bajku je napisao [[1834.]], a prvi put je objavljena sljedeće godine u časopisu "Biblioteka za čitanje" (tom IX, knjiga 16)<ref>Biblioteka za čitanje, [http://books.google.ru/books?id=QDQWAAAAYAAJ&pg=PA111#v=onepage&q&f=false ''Bajka o zlatnom pjetliću''], Google Books, preuzeto 8. lipnja 2013.</ref>.

==Siže==
Car Dadon je stalno trpio neočekivane napade neprijatelja. Za obećanje da će mu ispuniti bilo koju želju, dobio je od mudraca-zvjezdoznanca zlatnog pjetlića koji ga je vjerno izvještavao o približavanju neprijateljske vojske. Budući da se starac dugo nije pojavljivao i ništa nije tražio zauzvrat, Dadon se umirio i zaboravio na svoje obećanje. Međutim, kad je odlučio oženiti djevojku neviđene ljepote, caricu od Šamahana, starac se pojavio i zatražio upravo nju. Car je pokušao odvratiti mudraca od namjere, ali taj je bio uporan, te ga je car u naletu srdžbe ubio. Za osvetu ga je zlatni pjetlić na samom ulazu u grad napao i ubio.

==Podrijetlo sižea==
[[Datoteka:Dadon shemakha.jpg|250px|lijevo|thumb|Susret cara Dadona i carice od Šemahana, Ivan Bilibin, 1907.]]
U povijesti proučavanja ''Bajke o zlatnom pjetliću'' važnu je ulogu odigrao manji članak [[Ana Ahmatova|Ane Ahmatove]] "Zadnja Puškinova bajka"<ref>Ahmatova, A., Zadnja Puškinova bajka, Zvezda, 1933., №1., str. 161-176</ref>, u kojoj kao izvor sižea bajke navodi novelu ''[[Priče iz Alhambre|Legende o arapskom zvjezdoznancu]]''» [[Washington Irving|W. Irvinga]]<ref>Bojko, K., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/v79/v79-113-.htm Ob arabskom istočnike motiva o zolotom petuške v skazke Puškina], Vremennik Puškinskoj komissii, Nauka, Lenjingrad, 1979., str. 113-120.</ref><ref>Bondi, S., [http://rvb.ru/pushkin/02comm/0801.htm Bajka o zlatnom pjetliću], Sabrana djela u 10 tomova, ur. D. Blagoj, GIHL, 1959., Ruska virtualna biblioteka</ref>, a također upućivanje V. Sipovskog u članku "Ruslan i Ljudmila" ([[1906.]])<ref>Sipovski, V., Ruslan i Ljudmila: l literaturnoj istorii poemy, Puškin i jego sovremenniki, Sankt Peterburg, 1906., br. 4., str. 82.</ref> na ''Priču o Zlatnom pijetlu'' [[Friedrich Maximilian von Klinger|Friedricha Maximiliana von Klingera]]<ref>Aleksejev, M., Puškin i povest' F.M. Klingera "Istorija o zolotom petuhe", u: Aleksejev, M., Puškin i mirovaja literatura, Nauka, Moskva, 1987., str. 502.</ref>. Osim toga, puškinisti vide u djelu utjecaj [[Satira|satirika]] [[Ivan Andrejevič Krilov|Krilova]] ([[pripovijest]] ''Kaib'') i bajkovite motive ''Kneginjice Miluše'' pjesnika i dramaturga [[Pavel Katenin|Pavla Katenina]]<ref>Bajke ruskih pisaca 19. stoljeća, [http://www.prosv.ru/ebooks/lib/26_Skazki_rus_pis/10.html A.S. Puškin], Prosveščenije, preuzeto 8. lipnja 2013.</ref>.

Također je bio razotkriven praizvor sižea koji počinje u folkloru [[Kopti|Kopta]], očuvanom u arapskom povijesnom zborniku ''Kitab ahbar azzaman va-l-adjaib al-buldan'' koji je preveo [[Pierre Vattier]] prema rukopisu iz sabranih djela kardinala [[Jules Mazarin|Mazarina]], prepisanog [[1584.]] Ova legenda prenosi pripovijedanje u vremena [[Drevni Egipat|drevnog Egipta]]:
<blockquote>''U tim knjigama Kopta spominje se među carevima - poganska svećenica po imenu Borsa koja je dijelila pravdu sjedeći na plamenom tronu. Kada bi ju netko dolazio moliti za pravdu i ako je stvar bila pravedna i čovjek govorio istinu, vatra bi se odmicala od njega. Kad je, pak, čovjek bio lažac i prevarant, on bi, kad bi se približio vatri, istog časa izgorio.''<ref>Kračkovski, I., Izbrannyje sočinenija, Moskva-Lenjingrad, 1957., tom IV, str. 13-14</ref></blockquote>

Ta čarobnica naređuje da se iz tvrdog crvenog kamena napravi vrtljivi kip ovna u obliku mlinskog žrvnja, a nad probušenim pijedestalom podigne željezna šipka s brončanim pijetlom na oštrici. Građevina se nalazila na gori koju su nazvali "gorom Ovna" (gdje je kasnije bila izgrađena [[džamija Ibn Tuluna]]). Kada bi neprijatelj krenuo u napad na Egipat, kameni ovan bi gledao u pravcu iz kojeg dolazi protivnik, dok bi istovremeno pjevao.

Niz istraživača primjećuje u bajci nedvosmislena upućivanja na sektu [[eunuh]]a: zvjezdoznanac je bio "eunuh", a grad [[Şamaxı]] je odavno bio mjesto progona i naseljavanja sektaša-eunuha iz raznih mjesta [[Rusija|Rusije]]<ref name=rozenkov>Rozenkov, J., Skopcy - ošibka traktovki, Duhovnyj vestnik vysšej školy, br. 1 (17)</ref><ref>Etkind, A., Hlyst: sekty, literatura i revoljucija, Moskva, 1998.</ref>.

==Kazališne predstave i ekranizacije==
* ''Bajka o zlatnom pjetliću'' - opera [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimskog-Korsakova]], napisana [[1908.]]<ref>Belcanto.ru, [http://www.belcanto.ru/zolot_petushok.html ''Zlatni pjetlić''], preuzeto 8. lipnja 2013.</ref>
* ''Bajka o zlatnom pjetliću'' - sovjetski [[animirani film]] iz [[1967.]] (''[[Sojuzmultfilm]]'')<ref>Animator.ru, [http://www.animator.ru/db/?p=show_film&fid=2230 ''Bajka o zlatnom pjetliću''], preuzeto 8. lipnja 2013.</ref>

==Bilješke==
{{Izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
* FEB: [http://feb-web.ru/feb/pushkin/texts/push10/v04/d04-358.htm ''Bajka o zlatnom pjetliću'']
* Web-Yan: [http://www.web-yan.com/pushkin/petuh/petuh01.shtml ''Bajka o zlatnom pjetliću''] s ilustracijama B. Dehtereva, GIDL RSFSR, Moskva, 1953.

{{Wikizvor autor}}


{{Predložak:Djela Aleksandra Sergejeviča Puškina}}

[[Kategorija:Bajke]]
[[Kategorija:Djela Aleksandra Puškina]]