Štrajk
Štrajk (eng. strike - udar ) ili obustava rada označava kolektivnu obustavu radnih aktivnosti dok se ne ispune određeni zahtjevi stranke u radnom sporu koja je organizirala štrajk.
Štrajkovi mogu imati vrlo različite ciljeve. Štrajk može organizirati sindikat u tvrtci, gospodarskoj grani ili kao opći štrajk. Politički štrajkovi primjerice čine pritisak na parlament i vlast s ciljem razmatranja zahtjeva štrajkaša. U politički napetim situacijama mogu se razviti u opći štrajkovi i paralizirati gospodarstvo cijele države.
Tijek štrajka
U novijoj povijesti, štrajk se odvijao po sljedećem modelu: radnici prestanu obavljati svoje poslove, ali i dalje dolaze na svoje radno mjesto; poslodavci u početku odbijaju radničke zahtjeve, a rad štrajkaša pokušavaju nadomjestiti radom štrajkolomaca- radnika koji nastavljaju raditi unatoč tome što je sindikat proglasio štrajk. Štrajkolomcima nije lako, najomraženiji su u radničkom krugu, prisiljeni su trpjeti uvrede, čak i fizičke napade štrajkaša. Ako se situacija zaoštri ili štrajk odulji unedogled, moguća je intervencija policije protiv štrajkaša; te su intervencije između dva svjetska rata često bile grube i neopravdane.
Poslodavci i država najviše strahuju od velikog generalnog štrajka, u kojem štrajkaju svi ili barem dio radnika u nekom gradu, pokrajini ili državi. Ako su brojni radnici u štrajku, život u zajednici ne može teći normalno. Ako se štrajk odulji, novčani gubici su veliki i gospodarstvo nazaduje.[1]
Štrajk završava popuštanjem poslodavaca i prihvaćanjem zahtjeva sindikata ili njegovim gušenjem.
Povijest
Prvi poznati štrajk je 12. stoljeća pr. Kr. u Egiptu Ramzesa III. prilikom građevinskih radova. Događaj je sačuvan na papirusu i detaljno opisuje tijek štrajka.[2]
Engleska riječ "štrajk" prvi put pojavila 1768. kada su mornari u potporu prosvjedima u Londonu "udarili" ili otklonili najviša jedra trgovačkih brodova u luci [3][4] Službene publikacije obično rabe nepristrane izraze kao "obustava rada" ili "spor".
Godine 1917. meksički ustav kao prvi nacionalni ustav jamči pravo na štrajk. Zbog masovne nezaposlenosti u Americi 1937. izbio je s 4740 štrajkova najveći val štrajkova u povijesti.
Štrajkovi su u komunizmu bili zabranjeni. Prema ideji radničkog samoupravljanja smatralo se da je štrajk nemoguć i neprirodan, a sindikati su se bavili marginalnim poslovima poput organizacije izleta. Pokušaji štrajkova često su završavani nasilnim gušenjem, a štrajkaši bi završavali u zatvoru ili bi bili ubijani. U SFRJ su slani na Goli otok.
Primjeri štrajka
Štrajk glađu je jedan od oblika otpora, najčešće, zatvorenika protiv zatvorskih vlasti. Provode ga najčešće politički zatvorenici.
Vanjske poveznice
- News and histories of strikes from around the world (engl.)
- Strike! Famous Worker Uprisings - slideshow by Life magazine (engl.)
Izvori
- ↑ Erdelja, Krešimir i Stojaković, Igor, Tragom prošlosti 8 : udžbenik povijesti u VIII. razredu osnovne škole, 3. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-0-13246-7, str. 38.
- ↑ John Romer, Ancient Lives; the story of the Pharaoh's Tombmakers. London: Phoenix Press, 1984, pp. 116-123 See also E.F. Wente, "A letter of complaint to the Vizier To", in Journal of Near Eastern Studies, 20, 1961 and W.G. Edgerton , "The strikes in Ramses III's Twenty-ninth year", Journal of Near Eastern Studies, 9, 1950.
- ↑ National Centre for History Education - Commonwealth History Project :: ozhistorybytes - Issue Eight: The History of Words - Strike
- ↑ "A body of sailors..proceeded..to Sunderland.., and at the cross there read a paper, setting forth their grievances... After this they went on board the several ships in that harbour, and struck (lowered down) their yards, in order to prevent them from proceeding to sea." (Ann. Reg. 92, 1768), quoted in Oxford English Dictionary, 2nd ed., s.v. "strike, v.," sense 17; see also sense 24.