Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Štitonosna striga

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Štitonosna striga
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Chilopoda
Red: Scutigeromorpha
Porodica: Scutigeridae
Vrsta: S. coleoptrata
Linnaeus, 1758
Dvojno ime
Scutigera coleoptrata

Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata) iz razreda strige (Chilopoda), žuto-sive boje, kratkog tijela (do 3 cm) i 15 pari dugačkih nogu koje joj omogućavaju vrlo brzo kretanje po zidovima i stropovima. Jedna je od više vrsta striga poznatih kao kućna stonoga.

Građa tijela

Pri mirovanju nije lako odrediti gdje im je glava jer im je zadnji par nogu najdulji i nalikuje na ticala. S leđne strane ima 8 zaštitnih pločica po kojima je nazvana.

Stanište i ponašanje

Živi u vlažnim prostorima. U kućama to su najčešće podrumi i kupaonice, u dvorištima hrpe drva ili kamenja, zidovi s puno pukotina. Aktivna je noću, danju se uglavnom skriva. Hrani se kukcima (žoharima, mravima), paucima, grinjama i ustvari je insektivor zbog čega je koristan stanovnik doma.

Razmnožavanje

Polaže jajašca u proljeće. Ličinke izgledaju kao minijaturni odrasli oblici s četiri para nogu. Prilikom prvog presvlačenja dobiju jedan par nogu, a svakim novim presvlačenjem dobivaju po dva para. Počinju se razmnožavati s tri godine. Mužjak polaže sjeme na tlo, a ženka ga koristi da oplodi jaja. Žive od tri do sedam godina, ovisno o okolišu.[1]

Odnos s ljudima

Glava štitonosne strige

Smatraju se bezopasnima za ljude i kućne ljubimce, a ugrizom ne mogu probiti ljudsku kožu.

Štitonosna štriga na zidu

Izvori

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8