Šlag
|
Šlag (od njemačkog glagola: schlagen = udarati) je namirnica koja se dobiva tučenjem (miješanjem) slatkog vrhnja. Danas postoji i gotovi šlag, bilo kao zamrznuti ili u obliku spreja u boci. Šlag je slastica koja se može koristiti kao samostalni desert, ali i kao dodatak kavi, raznim voćnim salatama, te za ukrašavanje i pripremu kolača i torti. [1]
Način pripreme[uredi]
Slatko vrhnje ima obično od 36 - 45% mliječne masti, koja tučenjem ili miksanjem (uvlačenjem zraka) povećava volumen, jer se zrak veže uz čestice mliječne masti.[2] Šlag se tuče (miksa) električnim ili ručnim mikserom, a može se uz malo truda i običnom vilicom.
Kako bi se dobio lagani šlag što većeg volumena, u okruglu posudu treba uliti ohlađeno vrhnje, pa ga staviti u drugu posudu ispunjenu usitnjenim ledom. Prije tučenja (ili miksanja) treba dodati malo soli kako bi se ubrzala transformaciju vrhnja u šlag, a ako se želi slatki šlag, treba dodati šećer u prahu. Kada šlag dobije željeni volumen, može ga se aromatizirati, dodajući mu vaniliju, cimet u prahu, kavu ili usitnjene pržene bademe, karamel ili neki drugi začin.[2] Šlag se ne smije predugo tući (miksati) jer bi se tako umjesto šlaga moglo dobiti maslac ili (mlaćenicu).
Šlag se može napraviti i uz pomoć šlag punjača koji ispuštaju dušikov oksid u cilindar te tako vežu zrak uz čestice mliječne masti i povećaju volumen vrhnja (pune se malim jednokratnim metalnih bočicama sa dušikovim oksidom). Tako dobiveni šlag ima bolju konzistenciju, ali nije kompaktan i čvrst, kao onaj koji se dobije tučenjem.[2] Na isti način funkcioniraju i instant šlagovi u spreju.
Povijest upotrebe šlaga[uredi]
Šlag, često zaslađen i aromatiziran, postao je popularan u 16. stoljeću, što je poznato iz recepta koje su u spisima onog vremena ostavili Cristoforo di Messisbugo (Ferrara, 1549.) - Libro novo nel qual s'insegna a far d'ogni sorte di vivanda [3], papin kuhar Bartolomeo Scappi (Rim, 1570.) - Opera di Bartolomeo Scappi M. dell'arte del cucinare, con laquale si può ..[4] i Lancelot de Casteau (Liège, 1604.). Oni su šlag zvali - mliječni snijeg neve di latte, neige de lait. Sa talijanskih i francuskih dvoraca šlag se kao vrhunska poslastica proširio čitavom Europom i svijetom do početka 19. stoljeća, zbog čega su ga vjerojatno i nazivali crème Chantilly ili crème à la Chantilly (od francuskog: château = dvorac).
Izvori[uredi]
- ↑ "Šlag". Coolinarika. http://www.coolinarika.com/namirnica/slag/ Pristupljeno 29. 06. 2012
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "Vrhnje". coolinarika. http://www.coolinarika.com/namirnica/vrhnje/ Pristupljeno 03. 06. 2012
- ↑ "Libro novo nel qual s'insegna a far d'ogni sorte di vivanda" (talijanski). Google books. http://books.google.hr/books?id=9zI7AAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=Cristoforo+di+Messisbugo&hl=hr&sa=X&ei=qJD1T_j0Mcj34QSwu9nWBg&ved=0CDgQ6AEwAQ#v=onepage&q=Cristoforo%20di%20Messisbugo&f=false Pristupljeno 03. 06. 2012
- ↑ "Opera di Bartolomeo Scappi M. dell'arte del cucinare, con laquale si può .." (talijanski). Google books. http://books.google.hr/books?id=aCxAAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=Bartolomeo+Scappi&hl=hr&sa=X&ei=q5L1T7PvBsnj4QSslZ2TBw&ved=0CDwQ6AEwAg#v=onepage&q=Bartolomeo%20Scappi&f=false Pristupljeno 03. 06. 2012