Čongradsko-čanadska županija
Čongradsko-čanadska županija (mađarski: Csongrád-Csanád megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Južnoj Nizini (Alföld). Administrativno središte je Segedin. Površina županije je 4263 km², a broj stanovnika 433 344.
Ime
Od 1950. do 2020. nosila je ime Čongradsko-čanadska županija. 3. listopada 2017. Mađarsi je parlament izglasovao zakon kojim je županija promijenila ime iz Čongradska županija (mađ. Csongrád megye) u Čongradsko-čanadska županija (mađ. Csongrád-Csanád megye). Zakon je stupio na snagu 4. lipnja 2020. godine.[1] Zakonski prijedlog predložio je ondašnji ministar u premijerovu uredu János Lázár, koji je ocijenio preimenovanje simboličnim budući da je više od desetak naselja u tom kraju nosilo identitet Čanadske županije.[2]
Zemljopisne osobine
Nalazi se u jugoistočnoj Mađarskoj, u regiji Južnom Alföldu (Dél-Alföld).
Susjedne županije su Bačko-malokumanska na zapadu, Jaziško-velikokumansko-szolnočka na sjeveru, Bekeška na istoku. Na jugu graniči s autonomnom pokrajinom Vojvodinom Republike Srbije i na jugoistoku s Rumunjskom.
Gustoća naseljenosti je 100 stanovnika po četvornom kilometru.
U Čongradsko-čanadskoj se županiji nalazi 60 naselja.
Upravna organizacija
Hrvatska imena naselja prema [3] ili [4][5]
Županija je organizirana u ove mikroregije: čongradsku, vašareljsku, kištelečku, makovsku, ralmsku, segedinsku i sentešku.
Gradovi s okružnim pravima su Seged i Vašarelj.
Gradovi
Gradovi u ovoj županiji su: Szentes, Makovo (Makó), Čongrad (Crnograd), Sándorfalva, Mali Telek (mađ.Kistelek), Micenta (Mindszent), Ralma (Mórahalom)[6]
Sela i velika sela
Stanovništvo
U županiji živi oko 433 344 stanovnika (prema popisu 2001.).[7]
- Mađari = 407 251
- Romi, Cigani, Bajaši = 3 149
- Nijemci = 1 502
- Srbi 1 177
- Rumunji = 891
- Slovaci = 819
- Hrvati 262
- Ukrajinci 260
- Grci 215
- Poljaci 166
- Arapi 141
- ostali
Izvori
- ↑ • Parametar
firstnije dopušten u klasiweb
• Parametartypenije dopušten u klasiweb
• Parametarlastnije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasiweb
• Parametarnewspapernije dopušten u klasiweb - ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Datoteka:Page white acrobat.png(PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
- ↑ Marin Mandić: Naša gimnazija. NEMZETI TANKÖNYVKIADÓ, BUDAPEST, 1996. ISBN 963 18 7524 5. Prilozi: Broj maturanata po županijama, odnosno naseljima gdje u većem broju obitavaju Hrvati ili Srbi. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Datoteka:Page white acrobat.png(PDF)
- ↑ Popis 2001. Statistika
