Zoološki vrt grada Beograda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Spomenik njemačkom ovčaru Gabiju, nekadašnjem čuvaru zoološkog vrta u Beogradu

Zoološki vrt grada Beograda (Vrt dobre nade) prostire se na 6 hektara površine u parku Kalemegdanu.

Ravnatelj je Vuk Bojović.

Životinje[uredi | uredi kôd]

Ptica u Beo Zoo Vrtu

U beogradskom zoološkom vrtu trenutno živi 211 životinjskih vrsta i oko 2 000 jedinki. Od toga 52 vrste čine ptice, 47 sisavci i 12 gmazovi. U Vrtu živi mnogo ugroženih vrsta. Poznate životinje povijesti Vrta su pas Gabi i čimpanza Sami. Također u vrtu još od 12. rujna 1937. živi Muja, najstariji aligator na svijetu.[1]

Atrakcija Vrta su bijeli lavovi.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Beogradski zoološki vrt osnovan je 1936. godine. Svečano ga je otvorio gradonačelnik Vlada Ilić 12. srpnja te godine. Prvi stanovnici vrta bili su velike mačke, medvjedi, vukovi, primati, ptice i egzotični biljožderi. Više puta ZOO su posjetili članovi ondašnje srpske kraljevske obitelji Karađorđević. Prvi ravnatelj je Aleksandar Krstić.

Kada je formiran, ZOO je obuhvaćao površinu od 3, 50 hektara, da bi bio proširen na 7 i na kraju na 14 hektara. U toj formi dočekao je Drugi svjetski rat. Tijekom njega bombardiran je 1941. i 1944., tako su sve životinje poginule osim nekolicine.

Zbog razaranja i smanjenja broja eksponata, ZOO je nakon rata smanjen na 6 hektara, koliko i danas zauzima.

Kritike[uredi | uredi kôd]

Lokacija bez zelenila, problem ZOO vrta

ZOO je na lošoj lokaciji, na betoniranom području tik do gradske vreve.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. www.b92.net, "Naš Muja najstariji aligator na svetu", objavljeno 7. rujna 2011., pristupljeno 12. studenog 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Službena stranica

Kritike Vrta