Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
BSicon BAHN.svg
Zaprešić - Čakovec
Datoteka
Zgrada željezničkog kolodvora u Varaždinu
Opće Informacije
Kategorija Regionalna željeznička pruga
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Upravitelj Hrvatske željeznice
Tehnički podatci
Broj kolosijeka 1
Dužina pruge 100,7 km
Voltaža pruga je neelektrificirana
Max brzina 100 km/h
Širina pruge 1435 mm



Željeznička pruga ZaprešićZabokVaraždinČakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km. Veći dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezujući najveći dio Hrvatskog zagorja i Međimurja sa Zagrebom, ali i Mađarskom. Puštena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zaprešić od međunarodne pruge Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor.

Na pruzi su najznačajnija željeznička čvorišta Zabok, gdje se odvajaju lokalne pruge Zabok – Krapina – Đurmanec i do Gornje Stubice, Varaždin, gdje se odvaja lokalna pruga za Ivanec i Golubovec te regionalna pruga za Koprivnicu i Osijek, te Čakovec. U Čakovcu se pruga spaja na međunarodnu prugu Pragersko (SLO) – Ptuj (SLO) – Čakovec – Kotoriba – Nagykanizsa (HU). U Čakovcu se također odvaja i lokalna pruga za Mursko Središće i slovensku Lendavu.

Izgrađenost i kvaliteta prometne infrastrukture u željezničkom prometnom sustavu nisu zadovoljavajući, a tehničko-eksploatatorski parametri su najniže vrijednosti. Unatoč tome, prugom svakodnevno putuju mnogi putnici, najčešće učenici i studenti. Najčešće putuju u Varaždin, Zabok i prema stajalištima i kolodvorima u gradu Zagrebu.

Prema voznom redu HŽ 2012./13. najveća brzina na pruzi iznosi 100 km/h i to na dionici Varaždin – Čakovec, dok je najmanja brzina od samo 40 km/h na jednom kraćem dijelu dionice Zabok – Veliko Trgovišće. Prugom, radnim danom, prometuje ukupno 22 lokalna putnička vlaka, 4 ubrzana vlaka (tarifa putničkog vlaka) i dva brza putnička vlaka. Većina putničkih vlakova izravno povezuje Zagreb Glavni kolodvor s Varaždin i Čakovcem, a neki vlakovi voze izravno i do Kotoribe. Teretni prijevoz je bitno skromniji i svodi se uglavnom na dva teretna vlaka radnim danom (Varaždin – Zagreb RK – Varaždin).

2017. započeo je remont sufinanciran sa 85% bespovratnih sredstava EU na relaciji od Zaprešića do Zaboka. Građevinski parametri pruge poboljšat će se na projektiranu građevinsku brzinu od maksimalno 120 km/h. Pritom će se rekonstruirati pojedini lukovi na pruzi, odnosno postojeća trasa izmaknut će se na ukupno 6 km pruge, što će vozna vremena putničkih vlakova skratiti za oko 30 posto (sa sadašnjih 39 – 44 min na 28 min), a brzih vlakova za oko 50 posto (sa sadašnjih 31 min na 14 min).

• Pruga će se elektrificirati.

• Rekonstruirat će se kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, što podrazumijeva izgradnju novih perona (korisne duljine najmanje 160 m), pothodnika, nadstrešnica, parkirališta, rekonstrukciju kolodvorskih zgrada, razdvajanje kolodvora Zabok na putnički i teretni dio, izgradnju nove zgrade za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za izvršno osoblje u kolodvoru Zaboku.

• U stajalištima Pojatno, Kupljenovo i Žeinci bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice i parkirališta.

• U kolodvorima i stajalištima bit će osiguran sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.

• Na dionici ugradit će se novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom kako bi se osigurali preduvjeti za brže, ali i sigurnije prometovanje vlakova.

• Suvremenim automatskim osiguranjem i sintetičkim popođenjem bit će modernizirano 15 željezničko-cestovnih prijelaza, četiri će prijelaza spojnim cestama biti preusmjerena na susjedne prijelaze, jedan će biti ukinut, a sve to kako bi se uz povećanje dopuštene brzine prometovanja vlakova podigla i propusnost i razina sigurnosti na sjecištima pruge i cesta.

• Uredit će se odnosno rekonstruirati te izgraditi potpuno nove pružne građevine kao što su četiri nova armiranobetonska mosta Vučerna, Lužki potok, Črnec i Horvacka te cestovni most Horvacka. Na radovima odvodnje uredit će se 35 propusta i kanali te na mjestima gdje je to potrebno uporni/potporni zidovi.

• S obzirom na to da će do Zaboka voziti elektromotorni vlakovi, to će pridonijeti zaštiti okoliša, i to smanjenjem emisije plinova te smanjenjem buke.

Važniji gradovi i važni kolodvori na trasi

BSicon BHF.svg Zaprešić
BSicon BHF.svg Zabok
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Krapini
BSicon ABZgr.svg odvojak prema Gornjoj Stubici
BSicon BHF.svg Bedekovčina
BSicon BHF.svg Novi Marof
BSicon BHF.svg Turčin
BSicon ABZg+l.svg odvojak prema Ivancu
BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Koprivnici
BSicon BHF.svg Varaždin
BSicon hKRZWae.svg Most Drava
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Čakovec DG
BSicon ABZg+l.svg Spoj s prugom Čakovec DG
BSicon BHF.svg Čakovec


Izvori

Poveznice