Wikipedija:Rješavanje statusa slika/Osnovna pitanja i odgovori

Ovo je samo osnova.

Wikipedija je slobodna enciklopedija, ali ona naravno mora poštovati zakone o zaštiti autorskih prava koji postoje, i primjenjuju se, u gotovo svim civiliziranim državama. U tu svrhu, potrebno je za svaku sliku, jednom od donjih oznaka, označiti status autorskih prava nad njom; na taj način, i slike koje se mogu bez ikakvih ili većih ograničenja dalje koristiti, bit će pogodno kategorizirane i lako dostupne.

Kada budemo imali potpuni prijevod svih oznaka, počet ćemo i sa strožijim nadzorom nad pitanjem autorskih prava i za svaku sliku koja od tada bude postavljena bez odgovarajuće oznake, tražit će se u kratkom roku i objašnjenje o autorskim pravima; inače će ista biti označena za brisanje i izbrisana.

Ovdje su neka osnovna pitanja i odgovori, a za više informacija obavezno pogledajte i odgovarajuće stranice na engleskoj Wikipediji, na kojoj su ova pitanja razrađena do najsitinijih detalja..

Zašto autorska prava?

• Ovo je ozbiljan vodič, a pitanja ovog tipa možete razmatrati na drugim mjestima na Mreži. Wikipedija pripada realnom svijetu i opisuje realan svijet; u njemu, autorska prava su univerzalno prihvaćena kao način da potaknu stvaralaštvo, proizvodnja i napori koji u krajnjem rezultiraju općim dobrom. Autorska prava su zaštićena strogim nacionalnim i nadnacionalnim propisima; organizacije (poput Zaklade Wikimedija, domaćina Wikipedije) ili pojedinci (poput Vas) koji bi ih kršili bili bi izloženi veoma ozbiljnim posljedicama.
• Možda bi svijet u kojem autorska prava nisu, ili su minimalno, zaštićena bio bolji. Vrlo moguće. Cijeli tekst svih projekata Zaklade Wikimedija dostupan je pod vrlo slobodnom GNU-ovom licencom za slobodnu dokumentaciju. Međutim, drugi imaju pravo ne slagati se sa ovim mišljenjem i, prema pozitivnim zakonskim propisima, imaju zagarantirano pravo na zaštitu svojih autorskih prava.

Koji se zakoni primjenjuju? Zašto su zakoni Sjedinjenih Država malo "istiji od istih"?

• U odgovoru na ovo pitanje, najčešće su relevantni zakoni države u kojoj je slika/djelo prvi put objavljeno, ili države čiji je građanin njegov autor bio, već zavisno od situacije. Oni određuju da li djelo po svojoj prirodi podliježe zaštiti autorskih prava, koliko dugo i na koji način se ona mogu štititi, ili je ono pak dio javnog vlasništva. Ako su autorska prava zaštićena, nositelj tih prava ima pravo odrediti do kojeg nivoa su zaštićena, objavljivanjem djela pod određenom licencom. Wikipedija nastoji što više koristiti djela u javnom vlasništvu ili zaštićena relativno slobodnim licencama, tj. onima koje korisnicima daju široka prava u korištenju i daljoj distribuciji. Djela koja su zaštićena strožijim licencama se ponekad mogu koristiti, no već zavisno od nivoa zaštite i situacije, a u skladu sa zakonom mogu biti relevantni i zakonodavstvo zemlje čijim zakonima je podložan krajnji korisnik, ili pak suradnik koji djelo postavlja na Wikipediju, ili pak nositelj cijelog projekta. U takvim situacijama, potreban je izuzetan oprez; ako niste sigurni što radite, najbolje ih je izbjegavati.
• Nosilac svih Wiki projekata je Zaklada Wikimedija, koja je registrirana u Sjedinjenim državama i podliježe tamošnjim zakonima. U SAD se nalaze i serveri na kojima se skladišti, i sa kojih se distribuira, cjelovit sadržaj Wikipedije i svih bratskih projekata. Otuda je, već prema smjernicama prethodnog odlomka, u nekim situacijama potrebno osigurati da je uključivanje materijala na Wikipediju, posebno, u skladu sa zakonima Sjedinjenih država o zaštiti autorskih prava.

Komplicirano je, može još objašnjenja?

• Autorska prava su ozbiljna i moraju se ozbiljno i poštovati. U tome će Vam, nadamo se, pomoći i ovaj vodič. Ako niste sigurni, slobodno pitajte druge za savjet. Ali, ne zaboravite, pored toga što možete povrijediti Zakladu Wikimedija, pravna odgovornost može biti i na Vama. Samo pitajte bilo koga ko je imao posla sa predstavnicima glazbene ili filmske industrije u SAD zbog ilegalnog peer-to-peer razmjenjivanja materijala zaštićenih autorskim pravima. Kao što kažu u Americi, "razgovarajte sa svojim pravnim savjetnikom".

Kako ću znati koja su autorska prava nad slikom?

• Prvo i osnovno pravilo je, sve dok ne ustanovite suprotno, podrazumijevajte da je slika zaštićena restriktivnom licencom i da je ne smijete slati na Wikipediju. Postoji puno materijala koji se ovdje slobodno smije koristiti, i ne bi trebao biti problem naći pogodne slike za uključivanje u Vaše članke. Informirajte se u daljem tekstu o nekim općim pravilima koja će Vam pomoći prilikom ustanovljavanja da li sliku smijete poslati na Wikipediju, ili koristiti u Vašem članku ili drugdje.

Kakve slike su prihvatljive na Wikipediji?

• Na Wikipediji, nastojimo koristiti "što slobodnije" materijale. U principu, prihvatljivi su, grubo rečeno, u redoslijedu poželjnosti, materijali iz slijedeće tri grupe:
  • Materijali u javnom vlasništvu. Oni se mogu koristiti, distribuirati, ili mijenjati bez ikakvog ograničenja.
  • Materijali pod GLSD ili sličnom slobodnom licencom. Ovi materijali podliježu određenim ograničenjima, no općenito govoreći veoma blagim.
  • Materijali pod poštenom upotrebom ili sličnom dozvolom. Ovi materijali imaju u potpunosti zaštićena autorska prava, ali se iz nekog razloga tvrdi da je dozvoljeno određeno njihovo konkretno korištenje na Wikipediji. Ovo uključuje i pisane dozvole za upotrebu na Wikipediji. Ovu grupu materijala je poželjno izbjegavati kad god je to moguće, ali se mogu koristiti kada nema drugih mogućnosti. Budite izuzetno oprezni, i obavezno pročitajte donje i smjernice sa engleske Wikipedije.

Osnovni predlošci

Za gornje dvije kategorije, koje bi trebalo koristiti kad god je to moguće, osnovni predlošci su {{PD}} i {{GFDL}}.

Pravedna upotreba

Pravedna upotreba je doktrina u zakonodavstvu Sjedinjenih država koja dozvoljava korištenje djela čija su autorska prava zaštićena, u određenim kontekstima i pod određenim uvjetima. Važno je zapamtiti, pravedna upotreba je uvijek u nekom kontekstu. Slika ne može biti sama po sebi "pod pravednom upotrebom". Pod pravednom upotrebom može biti samo konkretna upotreba slike u konkretnom članku sa konkretnim objašnjenjem zašto. Također je potrebno znati, pravedna upotreba je uvijek pitanje osjećaja, duha zakona i presedana. Sami zakonski propisi ne sadrže čvrste, algoritamske smjernice koje pružaju nedvosmislen odgovor na pitanje je li Vaša upotreba zaštićenih materijala legalna ili ne.

Znači, ako su autorska prava nad dijelom zaštićena, ne mogu ga koristiti pod pravednom upotrebom?

• Ne, ne, i ne... Zaštićenost autorskih prava nad djelom je preduvjet za doktrinu pravedne upotrebe. Ova doktrina jednostavno pruža izuzetke u kojima, u izvjesnom općem smislu, njihova zaštita nema smisla, ili škodi općem dobru, ili čak nije uopće u duhu razloga iz kojih se autorska prava štite. Ako autorska prava nisu zaštićena, pitanje upotrebe na Wikipediji je daleko lakše.

Za i protiv

• Pitanje upotrebe materijala pod pravednom upotrebom trenutno nije riješeno na ovoj Wikipediji. Vodite računa da će, ako Zajednica jednog dana dođe do zaključka da su ove slike ipak nepoželjne, sve biti trajno obrisane.
  • Protiv. Kao prvo, ovi materijali se ne mogu, poput ostatka Wikipedije, dalje dijeliti pod GLSD licencom. To znači da će u nekim derivatima Wikipedije, bolje reći u najvećem broju, oni biti izostavljeni iz članaka. Ako Wikipedija na hrvatskom jeziku ikada bude odtiskana, distribuirana na CD-u, DVD-u, značajno citirana, uključena u distribuciju nekog softverskog paketa, što bilo, sve slike pod pravednom upotrebom morat će tom prilikom biti izostavljene. Još važnije, zakonodavstvo Hrvatske i većine drugih zemalja osim SAD (kojima, međutim, pravedna upotreba upravo i podleže sa stajališta lokacije servera i nosioca projekta), ne poznaje instituciju pravedne upotrebe. Suradnik koji ovo djelo postavlja na Wikipediju mora biti svjestan pravnih posljedica kojima u ovom smislu može biti izložen. Neke Wikipedije, poput njemačke, odlučile su da datoteke pod pravednom upotrebom jednostavno nisu vrijedne ovakvih komplikacija.
  • Za. Postoji veliki broj područja u kojima su materijali koji bi mogli biti korišteni pod pravednom upotrebom jednostavno nedostupni na bilo koji drugi način. Njihovo izostavljanje znači bespotrebno osiromašenje enciklopedije i u vizualnom i u sadržajnom pogledu. Općenito gledajući, sa gledišta zaklade Wikimedija nema apriornih razloga da se pravedna upotreba ne dozvoli i na ovoj Wikipediji, ali svaki slučaj upotrebe zasebno zavisi i od prirode djela koje se koristi, pa i onog ko ga postavlja. Ako se odlučimo za "za", i dalje je potreban izuzetan oprez u korištenju ovih materijala. Potrebno je koristiti materijale pod slobodnijom licencom kad god su raspoloživi.

Što su osnovni kriteriji?

• Pojedinosti ćete naći na engleskoj Wikipediji. Osnovna četiri faktora koja treba uzeti u razmatranje su:
  1. svrha i priroda upotrebe, uključujući i to je li komercijalne prirode ili je u neprofitne i obrazovne/informativne svrhe;
  2. priroda zaštićenog djela (činjenice, osnovne ideje, ili društvena korisnost djela mogu raditi u korist pravedne upotrebe);
  3. veličina i suštinski značaj korištenog djela u odnosu na potpuno djelo kao cjelinu;
  4. djelovanje koje takva upotreba proizvodi na potencijalno tržište ili vrijednost zaštićenog djela.

Ako je neka slika označena za "poštenu upotrebu", onda znači ja je smijem koristiti u svom članku?

• Ne nužno. Pravedna upotreba odnosi se ispravno jedino na kontekst u kojem se slika/djelo koristi, ne na sliku samu. Donji predlošci mogu dati dobru opću ideju o tome što je uglavnom dozvoljeno, ali i dalje nema općeg pravila. Kad god koristite jednu od ovih slika u svojim člancima, trebate navesti i komentar sa objašnjenjem zašto je Vaša upotreba u skladu sa zakonskim odredbama o poštenoj upotrebi.

Ako navedem izvor djela/slike, onda je to svakako "pravedna upotreba"?

• Ni u kom slučaju. Navođenje izvora je svakako poželjno, ali uvjeti za poštenu upotrebu definirani nezavisno od toga. Zapamtite, apriorno, nemate prava koristiti ili umnožavati djela čija su autorska prava zaštićena, bez obzira da li autora citirate, ručate s njim ili slično: sve dok Vam autor, važeća licenca, ili primenljive zakonske odredbe to izravno ne dozvole.