Wikipedija:Izabrani članci/36, 2014.
_constriction-animated.gif)
Astma (od grčkog ἅσθμα, ásthma, "zaduha") učestala je kronična upalna bolest dišnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom. Najčešći simptomi su zviždanje, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.
Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i spirometriji. Astma se klasificira po ozbiljnosti kliničke slike na temelju učestalosti pojave simptoma, forsiranog i ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) i vrhunca ekspiratornog volumena. Može se podijeliti i na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrinzičnu) kad se pod pojmom atopija podrazumijeva sklonost razvoju reakciji preosjetljivosti tipa 1.
Akutni se simptomi obično liječe udisanjem beta2-adrenergičnih agonista kratkotrajnog djelovanja (poput salbutamola) i peroralnom primjenom kortikosteroida. U vrlo teškim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena kortikosteroida, magnezijeva sulfata i bolničko liječenje. Simptome se može spriječiti izbjegavanjem poznatih “okidača”, kao što su alergeni i iritansi, te primjenom inhalacijskih kortikosteroida. Ako je simptome astme teško nadzirati, osim inhalacijskih kortikosteroida mogu se primijeniti beta agonisti dugotrajnog djelovanja (LABA) ili antagonist leukotriena. Prevalencija astme se od 1970-ih godina značajno povećala. Godine 2011. od nje je širom svijeta bolovalo 235–300 milijuna ljudi, u što je uključeno i oko 250 000 smrtnih slučajeva.