Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.

Američki rat za neovisnost (1775. - 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia. Zbog kolonijalističke politike Velike Britanije prema njima ove su kolonije oružanim sukobom kod Lexingtona (18. travnja 1775.) počele rat protiv britanske vladavine u Sjevernoj Americi. Tijekom rata, one su 4. srpnja 1776. donijele glasovitu Deklaraciju nezavisnosti i proglasile svoju samostalnost od britanske krune.

Na početku rata Amerikanci nisu imali profesionalnu vojsku ni flotu. Svaka se kolonija branila zajedno s lokalnom policijom. Amerika dobija jedinstvenu vojsku u svibnju 1775. pod vodstvom Georgea Washingtona. Na pobunjeničkoj strani sudjelovalo je 250 000 vojnika kao reguralna vojska ili lokalna policija.

Afroamerikanci, kao slobodni ljudi ili kao robovi, služili su na obje strane. U studenom 1775. Lord Dunman je oslobodio sve robove koji bi se borili na britanskoj strani što je privuklo velik broj crnaca na stranu Britanaca. 1779. 10 000 crnaca dezertiralo je iz američke vojske i prešlo u britanske redove.

Većina američkih Indijanaca istočno od rijeke Mississippi bilo je zahvaćeno ratom. 13 000 ih se uključilo u sukob na britanskoj strani.