Wikipedija:Informatičko nazivlje
|
Tekst na ovoj stranici je kombinacija upute i eseja, drugačije nije moguće. |
Povijesni uvod[uredi]
Povijest programerskog nazivlja počinje s programskim jezicima, od Fortrana iz 1954. godine, do Hacka (inačica PHP-a) ili Swifta iz 2014. godine. Tu naravno povijest programskih jezika ne staje, ali prikladno je pokazati da ljudi danas programiraju računala već više od 60 godina. Informatičko nazivlje je naravno šire od programerskog nazivlja, prikladno je pokazati da i jedno i drugi zalaze u druge struke, odnosno preklapaju se s drugim strukama glede nazivlja. Matematika odnosno matematičke jednadžbe poznaju varijable i konstante, a iste su dio programerskoga nazivlja, informatičko nazivlje poznaje bistabile i čipove, a ti su nazivi pak dio elektronike.
Opći uvod[uredi]
Stručno nazivlje u nekome jeziku nastaje paralelno sa stručnom literaturom u tom jeziku, situacija se s informatičkim nazivljem komplicira jer je informatička struka u stalnoj mijeni kako tehnologija napreduje, tako se i alati mijenjaju. I dok su varijable u uporabi "oko nas" najmanje od 1954. godine, objekti i klase su u uporabi bitno kraće, a isto vrijedi i za vatrozidove, virtualne strojeve i ostale informatičke divote koje su nastale bitno bliže današnjici nego stari i skoro pa zaboravljeni Fortran. 
Većina informatičkog nazivlja nastaje ili k nama dolazi iz engleskog jezika, pa je uobičajeni slijed:
- uporaba pojma u izvorniku: npr. hardware, software, firewall
- uporaba pohrvaćenog naziva: hardver, softver
- uporaba prijevoda: programska podrška, vatrozid
Slijed nije nužno takav, sve ovisi iz kojeg nam jezika neki naziv dolazi, npr. tipkovnica je izvorno došla iz njemačkog od tastatür preko tastature do konačnog - tipkovnice, ovdje se nikad nije rabio njemački izraz u izvorniku, nego samo pohrvaćena "tastatura" i kasnije tipkovnica.
Wikipedija na hrvatskome jeziku[uredi]
Na hrvatskoj wikipediji situacija je sljedeća:
- Prioritet ima ustaljeno hrvatsko nazivlje pred pohrvaćenim tuđicama.
- Potrebno je dokazati ustaljenost naziva, u skladu sa smjernicom Wikipedija:Navođenje izvora.
Smisao, cilj svake enciklopedije je opisivati svijet onakav kakav jest, a to je moguće samo uporabom nazivlja koje ljudi poznaju. Dok enciklopedije privatnih nakladnika (onih u državnom vlasništvu ili potpuno neovisnih) pri tome mogu rabiti nazivlje u skladu s željama vlasnika, kako Wikipedija nema formalnog vlasnika, mi smo (bili) primorani naći neki drugi kriterij da nas vodi pri izboru nazivlja. Taj kriterij je naveden gore, a moglo bi ga se opisati ovako: cilj Wikipedije je informiranje, a to se najlakše postiže razumljivošću koja je najveća ako su nam članci napisani u skladu s pravopisom i uporabom ustaljenog stručnog nazivlja. Kako nam relativno često dolaze novi suradnici, od kojih neki inzistiraju na uporabi pojmova u izvorniku (to su moguće oni koji svu stručnu literaturu čitaju na nekom drugom jeziku), dok drugi inzistiraju na (ponekad slabo ustaljenim) prijevodima (to su moguće oni koji svu stručnu literaturu čitaju na hrvatskome jeziku), pokazalo se potrebnim napisati uputu koja će olakšati razumijevanje kako jezikoslovnih procesa usvajanja stručnog nazivlja, tako i wikipedijskih procesa.
Poveznice[uredi]
- Dodatak:Informatičko nazivlje - tablica s nazivljem u izvorniku, nekoliko stupaca prijevoda ovisno o izvoru, te konačno stanje
- Suradnik:Ivan Štambuk/Informatičko nazivlje, Razgovor_sa_suradnikom:Basta#Informatičko_nazivlje - pokušaj wiki-rješavanja nekih problema informatičkog nazivlja iz 2007. godine
- Razgovor:Programska podrška - korisne informacije, od 2004. godine nadalje