Vinko Mandekić

Vinko Mandekić (Kraljevica, 3. listopada 1884. – Zagreb, 14. studenoga 1979.), hrvatski agronom.

Životopis

Rodio se je u Kraljevici. Školovao se je u Križevcima na Višem gospodarskom učilištu. U Križevcima je od 1908. bio vježbenikom na Zemaljskoj postaji za istraživanje sjemena u Križevcima dok je na njenom čelu bio Gustav Bohutinsky, još jedan poznati hrvatski agronom. Tijekom rada u postaji provodio je pokusnu primjenu umjetnih gnojiva po Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U Austriji, Poljskoj i Švedskoj se je specijalizirao u proizvodnji sjemena u selekcijskim postajama. Doktorirao je u Poljskoj u Wrocławu 1912. dizertacijom Beiträge zur Kultur und Züchtung des Rapses. Rad je bio dosta citiran u znanstvenim radovima u međuraću.

Od 1912. u Križevcima je predavač na Višem gospodarskom učilištu. Poslije Prvoga svjetskog rata zaposlio se je na mjestu predavača u Zagrebu biljnogojskih i biljnoproizvodnih predmeta na novoosnovanom Gospodarsko-šumarskome fakultetu, čijim je suosnivačem. Među prvim je tvorcima samooplodnih linija i hibrida kukuruza u Europi, rezultate čega je 1918. objavio u radu Prilog gojidbi kukuruza.

Djela koja je objavio su pionirska u Hrvata, poput Gnjojidbe ili upute o upotrebi gnoja iz 1913., prve knjige na hrvatskom o primjeni umjetnih gnojiva. Prvi je pisac u Hrvata o hibridizaciji kukuruza.

Tvorcem je, urednikom i glavnim piscem Džepnoga gospodarskoga kalendara, znanog i kao Mandekićev priručnika. Knjiga je bila uspješnicom otkad je prvi put izašla 1926. godine. Izdanje za 1944. je imalo 400 stranica na temu svih grana gospodarstva. Uz brojne znanstvene i publicističke radove, u opusu su mu dva biljnogojska udžbenika. Po odlasku u mirovinu pisao je o osobito radove iz područja agrotehnike, livadarstva i gnojidbe. U radove mu spadaju brošure Naše žitarice, Crvena djetelina, Proizvodnja i konzerviranje krme, Orudje, ratila i strojevi za spremanje priroda, Kukuruz, Pšenica, Temelji ratarstva i dr.

1973. je nagrađen Nagradom za životno djelo.