Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s TTIP)
EU (zeleno) i SAD (narančasto) na karti

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (skraćeno TTIP, engleski: Transatlantic Trade and Investment Partnership) je predloženi sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a u užem smislu, a uključuje i države kao što su: Kanada, Meksiko te zemlje kandidatkinje za ulazak u EU te članice EFTE.

Zagovornici tvrde da je namjera Sporazuma osigurati gospodarski rast,[1] dok protivnici tvrde da će sporazum dodatno povećati moć krupnoga kapitala i otežati vladama da reguliraju tržište u cjelini prema nacionalnom interesu.[2]

Ugovor se može donijeti ili mijenjati samo sporazumom svih uključenih država.[3] Ako bude sklopljen, predstavljat će najobuhvatniji ekonomski ugovor u povijesti, no već sad se na njega upućuju brojne zamjerke.

Zamjerke Sporazumu

Rastući otpor, naročito u demokratski stabilnijim zemljama EU-a, spram sporazuma u fazi pregovaranja može se pojednostavljeno opisati kao strah od svojevrsne korporokracije. Smatra se da bi TTIP-om bila posebno ugrožena područja radnog prava, financijske regulacije, poljoprivrednog te prehrambeno-prerađivačkog sektora, zaštite okoliša i zaštite podataka.[4]

Tu je i kritika da se dogovor odvija u tajnim pregovorima. Sporazum se radi uz pomoć konzultanata koji rade za velike korporacije.[5]

Postoji bojazan da će sporazum dovesti do snižavanja standarda u okolišu i sigurnosti hrane u EU. Primjeri su moguća legalizacija hormonski tretiranoga mesa, legalizacija kloniranih krava, [6] kraj zabrane klora i drugih dezinficijenasa. Također, genetske modifikacije će biti predmet ublaženih pravila. Tu je i strah od hidrauličkog frakturiranja radi dobivanja nafte, koje je opasno po okoliš.[7]

Sporazum ne uključuje odredbe o oporezivanju. Međutim, ekonomist Thomas Piketty smatra da je "čudno" pregovarati o trgovini bez fiskalnih elemenata.[8] Posebno je vrijedno razmišljati o reviziji pretjerano povoljnih poreznih režima za multinacionalne kompanije, kao što između ostalog preporuča OECD.[9]

Izvori