Sveta Stošija
| Sveta Stošija | |
|---|---|
 Sveta Anastasia u časoslovu iz Lütticha, 1250. – 1300.
| |
| Rođen | 3. stoljeće Rim |
| Preminuo | 11. listopada (3. st.) Sirmium |
| Slavi se u | Rimokatolička Crkva Pravoslavna Crkva Koptska Crkva |
| Spomendan | 25. prosinca |
| Simboli | Knjiga, balzamarij, škare i mučenička palmina grana. |
| Zaštitnik | mučenika, tkalaca, udovica |
| Zaštitnik gradova, krajeva i država | Jedna je od zaštitnika Zadra, Samoborske župe, grada Kostroma u Rusiji, Motta di Santa Anastasia na Siciliji i drugdje. |
 Portal o kršćanstvu
| |
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona. U pravoslavnoj crkvi slavi se kao Velika mučenica Anastazija, Izbaviteljica od otrova (grč.: Hagia Anastasia Pharmacolytria).
Životopis[uredi]
O Anastazijinom životu, osim vremena njene smrti, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njene smrti. Po njima je bila rodom iz Rima ili Sirmiuma, odnosno rimska građanka patricijskog ranga. Prema jednoj legendi je bila kćer nekog Preteksta i učenica Svetog Krševana (Krizogon). U katoličkoj tradiciji navodi se da joj je majka bila sv. Fausta iz Sirmijuma.
Udavši se preko volje za rimskog patricija Pubija, odlučila je ostati djevicom, na što je uvrijeđeni muž zatvara u kućnu tamnicu. Teške trenutke koje tu provodi ublažuje joj pismima podrške i ohrabrenja budući mučenik i svetac Krizogon (Krševan). Nakon smrti muža, sa skupinom sljedbenika prati Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmij, odakle se upućuje prema Solunu i ponovo vraća u Sirmij. Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, na kraju biva i sama uhićena i 25. prosinca 304. mučenički umorena na lomači, na otoku Palmariji kod Rima. Kasnije će biti sahranjena u Sirmiju, da bi u 5. stoljeću njene relikvije bile prenesne u Carigrad, a oko 804. zadarski biskup sv. Donat donosi ih u Zadar i pohranjuje u crkvi koja od tada nosi njeno ime.
U razmjerno bogatoj ikonografiji, s povijesnomedicinskog motrišta zanimljivi su prikazi sv. Anastazije s balzamarijem, tj. posudom s pomastima za balzamiranje usmrćenih mučenika. Vjerujući kako oslobađa od otrova, Grci je nazivaju pharmakoyltria, za razliku od Slavena za koje je uzorešiteljnica, jer pomaže zatvorenicima i oslobađa ih od okova. Budući da se njeno mučeništvo poklapa s Božićem, u nekim se krajevima uvriježilo vjerovanje da je sv. Anastazija bila primalja pri Isusovu rođenju, pa joj na slikama u ruke stavljaju škare, koje će kasnije Svetici pribaviti i epitet zaštitnice cenzure tiska. Uz to, nerijetko ju prizivaju bolesnici s glavoboljama i bolestima u grudima. Premda se u Rimskoj crkvi sv. Anastazija službeno časti na Božić, želeći joj posvetiti posebnu pažnju, u Zadru i Srijemu svojoj svetici iznimno posvećuju 15. siječnja.[1]
Anastazija se dugo vremena štovala kao iscjeliteljica i egzorcistica. Njene relikvije se danas nalaze u Katedrali sv. Stošije u Zadru. Ona je jedna od sedam žena, osim Blažene djevice Marije, spomenuta u Misnom kanonu.
Izvori[uredi]
- ↑ http://www.zzjzpgz.hr/nzl/5/sveci.htm Doc. dr. sc. Ante Škrobonja , dr. med., Narodni zdravstveni list s dopusnicom
Vanjske poveznice[uredi]
- Sveta Stošija mučenica - zaštitnica grada Zadra
- Catholic Encyclopedia: St. Anastasia (engl.)
- Patron Saints: Anastasia (engl.)
- Greatmartyr Anastasia the "Deliverer from Potions" Pravoslavni Synaxarion i ikona svetice (engl.)