Sociopolitička organizacija društva

Sociopolitička organizacija društva, su oblici socijalne i političke organizacije ljudskog društva. Njezina osnovna podjela je na oblike:

a) socijalne organizacije kod koje je kroz sistem srodstva ljudski život organiziran kroz većinu njegove povijesti i do danas ostao od vitalnog značaja u svakodnevnom životu u svim društvima. On se temelji na srodničkim grupama koje mogu biti nuklearne ili jezgrovne obitelji, proširene obitelji, proširene obitelji sa kolateralnim kućanstvima, te razne grupe drugačijega podrijetla, a to su lineage/loza i klan.

Nuklearna obitelj je grupa srodnika koja se sastoji od roditelja i zavisne djece, i najrašireniji je u ljudskom društvu. Danas ovaj tip imaju Eskimi ili Inuiti iz sjeverne Kanada, Aljaske, Sibira i Grenlanda.

Proširena obitelj sa nenuklearnim članovima obitelji, i javlja se u dva temeljna tipa: a) proširena obitelj koja uključuje najmanje 3 generacije: djed i baka, otac i majka, braća i sestre, i možda ujaka/strica i tetku. Kolateralno domaćinstvo uključuje i braću/sestre s njihovim bračnimm partnerima i njihovom djecom. Rodbinska loza (eng. lineage) svoje potomstvo vuče po nekom imenovanom pretku, nasljeđe je po ženskoj (matrilineage) i muškoj (patrilineage) liniji a može bit u nekim slučajevima i ambilinearno ili dvojno. Kod klana nalazimo također pretka, realnog ili mitskog ali sa nemogučnošću nalaženja genealoške veze. Nasljeđe može biti po matriklanu ili ženskoj liniji i patriklanu ili muškoj liniji.

b) Politička organizacija društva se klasificira se od većine antropologa u dvije šire grupe koje ne moraju nužno evoluirati iz jedne u drugu, to su a) decentralizirane: društvena skupina/banda i pleme, i b) centralizirane: poglavištva ili 'chiefdom' i države.

Poglavištvo je organizacija dvije ili više lokalnih grupa pod vodstvom jednog, uvijek nasljednog poglavice (čest primjer u Africi), a prelazi na vlastitog ili sestrinog sina. Poglavica ima autoritet, kontrolira ekonomske aktivnosti cijele zajednice i upravlja viškovima proizvoda koje redistribuira na područja/skupine kojima su potrebna. Svaki vrhovni poglavica ima nekoliko nižih, odnosno po jednoga za svaki 'distikt'.

Država je najformalnija politička organizacija nastala na određenom teritoriju sa političkom moći ili suverenom vlašću centraliziranoj na jednom mjestu i s donešenim zakonskim propisima kojima su regulirana prava i dužnosti državljana. Države mogu biti po političkom uređenju unitarne i federativne, po obliku vladavine republike i monarhije, te po režimu autokratske i demokratske.