Smeđa mišjakinja
| Smeđa mišjakinja | |
|---|---|
 Jedinka smeđe mišjakinje u Keniji | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Coliiformes |
| Porodica: | Coliidae |
| Rod: | Colius |
| Vrsta: | C. striatus |
| Dvojno ime | |
| Colius striatus (Gmelin, 1789.) | |
Smeđa mišjakinja (lat. Colius striatus) je najveća vrsta ptice iz porodice mišjakinja, dobro poznata kao i najudomaćenija.
Opis[uredi]
Duga je oko 35 centimetara, a rep joj najčešće zauzima oko polovicu tijela. Teška je prosječno 57 grama. Perje je blijede, mišje-smeđe boje na glavi i leđima (uključujući i istaknutu kukmu). Gornji dio kljuna je crn, a donji je pomalo ružičaste boje. Rijetka bjeloglava mišjakinja često se može pomješati s ovom pticom, ali razlike između njih ipak se mogu uočiti.
Smeđa mišjakinja nije baš najpoznatija po svom pjevu, ali baš kao i ptice pjevice, jako je glasna. Dok je u letu, može se čuti njezin crkutavi poziv tsu-tsu, ali i onaj kod uzbune tisk-tisk.
Rasprostranjenost[uredi]
Rasprostranjena je od Kameruna do Eritreje i Etiopije, južno kroz istočnu Afriku, sve do juga Južnoafričke Republike. Većina staništa prikladna su za vrstu, osim prašuma i bezvodnih područja. Masovno je rasprostranjena u savanama i otvorenim šumovitim krajevima, kao i u staništima bujne vegetacije.
Ekologija[uredi]
Smeđa mišjakinja je frugivorna, to jest hrani se voćem, bobicama, lišćem, sjemenkama i nektarom. Izrazito je društvena ptica, hrani se zajedno s drugim jedinkama.
Razmnožavanje[uredi]
Kod ove ptice gniježdenje se može dogoditi u bilo kojem godišnjem dobu. Gnijezdo je neuredno, oblika šalice. Napravljeno je od biljnog ili životinjskog materijala te ispunjeno lišćem. Ponekad može uključivati i platno te papir. Dosta je veliko za ptice. U njegovu pravljenju sudjeluju i mužjak i ženka. Jaja su obično svjetlije boje. U gnijezdu se nalazi obično 3-4 jajeta, najviše sedam, koja inkubiraju oba spola 17-18 dana. Tek izlegnute ptice hrane roditelji, ali često oko toga imaju i pomagače, obično mlade ptice izlegnute tijekom prethodnog gniježdenja. Ptići prvi put ostavljaju gnijezdo obično nakon 17-18 dana od izlaska iz jajeta. Samostalno se počinju hraniti nakon nešto više od mjesec dana.
Izvori[uredi]
- Ian Sinclair, Phil Hockey i Warwick Tarboton, SASOL Birds of Southern Africa (Struik 2002.)