Sejšelski kreolski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Sejšelski kreolski jezik
Speech balloon.svg

Kreol
Države
govorenja:
Sejšeli
Regije
govorenja:
-
Broj govornika: ~ 70.000
Rang: nije među prvih 100
Razredba: Kreolski jezici

 Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku
  sejšelski kreolski

Jezični kôd
ISO 639-1: -
ISO 639-2: cpf
ISO 639-3: CRS
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika


Sejšelski kreolski (ISO 639-3: crs; seselwa kreolski, Creole, Ilois, Seychellois Creole, također i Kreol) je lingua franca Sejšela. On dijeli status službenog jezika sa engleskim i francuskim jezikom na ovim otocima. Jezik je nastao iz francuskog jezika. Govori ga 72.700 ljudi (1998)[1].

Od stjecanja nezavisnosti 1976. godine, vlada Sejšela je nastojala razviti kreolski kao zaseban jezik. U tu svrhu, osnovan je Institut za kreolski jezik Lenstiti Kreol (l'Institut créole).

Pravila pisanja u kreolskom su znatno jednostavnija u odnosu na francuski jezik, kao što se može vidjeti iz primjera:

  • hrvatski: Moramo raditi zajedno da bi izgradili budućnost.
  • kreolski: Nou tou bezwen travay ansamn pou kree nou lavenir.
  • francuski: Nous tous avons besoin de travailler ensemble à créer notre avenir.

U kreolskom, član (u francuskom le, la i les) je spojen sa riječju, na primjer lavenir (francusko avenir). Prisvajanje se izražava zamjenicom, tako da je „naša budućnost“ nou lavenir, ili bukvalno „mi budućnost“.

Primjer teksta

"Oče naš" na sejšelskom kreolskom :

Ou, nou papa ki dan lesyel,
Fer ou ganny rekonnet konman Bondye.
Ki ou renny i arive.
Ki ou lavolonte i ganny realize
Lo later parey i ete dan lesyel
Donn nou sak zour nou dipen ki nou bezwen.
Pardonn nou pour bann lofans
Ki noun fer anver ou,
Parey nou pardonn sa ki n ofans nou.
Pa les tantasyon domin nou,
Me tir nou dan lemal.

Izvori

Vanjske poveznice