Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Razorna čehavka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Razorna čehavka
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Strophariaceae
Rod: Pholiota
Vrsta: H. populnea
(Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. (1986.)
Dvojno ime
Hemipholiota populnea
Sinonimi
* Agaricus populneus Pers. (1828.)
  • Agaricus destruens Brond. (1829.)
  • Agaricus comosus Fr. (1838.)
  • Pholiota destruens (Brond.) Gillet (1876.)
  • Dryophila destruens (Brond.) Quél. (1886.)
  • Nemecomyces mongolicus Pilát (1933.)
  • Myxocybe destruens (Brond.) R.Heim (1957.)
  • Hemipholiota destruens (Brond.) Romagn. (1980.)
  • Hemipholiota populnea (Pers.) Bon (1986.)
  • Pholiota populnea (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk.
  • Hemipholiota comosa (Fr.) Bon (1994.)

Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

Opis

  • Klobuk razorna čehavke je širok od 5 do 20 centimetara, u mladosti konveksno polukuglast, zatim otvoren i tupo ispupčen, žućkast ili smeđast, mesnat; rub je jako čehav, čitav je prekriven bijelim i debelim ljuskama nepravilnog oblika koje kasnije postanu smeđaste.
  • Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, prirasli za stručak, najprije bijeli, zatim smeđasti s bjelkastom oštricom.
  • Stručak je visok od 3 do 9 centimetara, debeo od 1,5 do 3 centimetra, kratak, zavinut, na osnovi zadebljan, često s korjenastim produžetkom, do vjenčića uzdignuto ljuskavo čehast, pun, najprije bijel zatim smeđast; iznad vjenčića gladak, vjenčić je dlakav s rascijepljenim rubom.
  • Meso je tvrdo, bijelo, u stručku žućkasto, posjeduje svojstven miris za kojeg se može reći da se nalazi između ugodnoh i neugodnog; okus najprije slatkast zatim gorkast.
  • Spore su glatke, eliptično jajolike, 7,5 – 8 x 5 μm; otrusina je tamno rđastosmeđasta.

Kemijske reakcije

Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.

Stanište

Razorna čehavka raste ljeti i u jesen pojedinačno ili 2 do 3 primjerka zajedno na panjevima ili stablima topole.

Upotrebljivost

Razorna čehavka nije jestiva. [1]

Sličnosti

Razorna čehavka raste gotovo uvijek na panjevima, povaljenim stablima ili rastućim stablima topole. Ona je opasan parazit jer njezin micelij razara domaćina dok ga u potpunosti ne uništi. Zbog osobitog staništa i osebujnog izgleda nije moguća zamjena s nijednom vrstom gljiva. Možda je donekle slična vrsti Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konnrad ex Maublanc, međutim, ona raste isključivo na ostacima crnogoričnog drveća.

Slike

Izvori

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Razorna čehavka.