Protuimisijska funkcija šume

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Klimatska funkcija šume, jedna od općekorisnih funkcija šume.

Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu ko­ju čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su osobito kod industrijaliziranih gradova. Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečiš­ćuju zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vr­sti drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju odre­đene crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od 14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.

Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drve­ća do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šu­mu, fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa, teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drve­ća, dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propa­danje aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova edafona. Otrovi dolaze iz industrije, kućnih ložišta i cestovnog prometa. Šume kod kojih je značajan broj ugrožen treba što prije obnoviti, jer se pod utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje njihov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije uklo­niti, kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja drveća i do izvaljivanja stabala.

Izvori[uredi]