Pronijeva kočnica

Prikaz rada Pronijeve kočnice.

Prikaz Pronijeve kočnice s dinamometrom na natjecanju traktora 1910.

Pronijeva kočnica ili dinamometrička kočnica je jednostavan uređaj ili mjerni instrument za kočenje kojim se mjeri zakretni moment stroja. Izmislio ju je francuski matematičar i inženjer Gaspard de Prony 1821. da bi mogao ocijeniti svojstva strojeva i motora.

Snaga na vratilu kočnice je:

[math]\displaystyle{ \mathrm{P} = T \cdot 2 \cdot r \cdot \pi \cdot n }[/math]

gdje je: P - snaga na vratilu kočnice (W), T - sila trenja (N), r - polumjer vratila (m), n - broj okretaja vratila (okr/s). Iz sume momenata s obzirom na središte vrtnje proizlazi:

[math]\displaystyle{ T \cdot r = F \cdot l }[/math]

gdje je: F - sila na kraku kočnice (N), l - duljina kraka kočnice (m). Rješavanjem gornja dva izraza slijedi izraz za snagu:

[math]\displaystyle{ \mathrm{P} = \frac{F \cdot l}{r} \cdot 2 \cdot r \cdot \pi \cdot n }[/math]

Iz ovoga izraza dobije se pojednostavljeni izraz sa prikladnijim veličinama:

[math]\displaystyle{ \mathrm{P} = \frac{F \cdot n \cdot l}{1000 \cdot 60} \cdot 2 \cdot \pi }[/math]

gdje je: P - snaga na vratilu kočnice u kW. U ovom izrazu se brzina vrtnje n uvrštava u [okr/min]. Ako se odabere l = 0,9549 metara prethodni izraz se svodi na približan izraz:

[math]\displaystyle{ \mathrm{P} = \frac{F \cdot n}{10000} }[/math]

Sila F preko poluge stvara pritisak na vratilo kočnice te se kao posljedica javlja sila trenja na vratilu (sila kočenja). Sila kočenja stvara moment kočenja. Energija kočenja pretvara se u toplinu koja se odvodi rashladnim sredstvom. Mehaničke kočnice se rijetko danas upotrebljavaju zbog nedovoljne točnosti.