Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Proces nacionalne reorganizacije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Proces narodne reorganizacije ( šp. El Proceso de Reorganización Nacional ) je naziv koji je dat paketu socijalnih i ekonomskih mjera i politika koje su se provodile tijekom vojne diktature u Argentini između 1976 . i 1983 . Dana 24. ožujka 1976 . godine dolazi do državnog udara koji je smijenio demokratsku vladu Marije Estele Martínez de Perón i na njeno mjesto doveo vojnu huntu na čijem čelu su se nalazili zapovjednici tri roda vojske: Jorge Rafael Videla ( pješaštvo ), Emilio Edurardo Masera (mornarica) i Orlando Ramón Agosti (zrakoplovstvi).

Pored užasne ekonomske krize i rata za Falklande, vojna diktatura je također rezultirala u desetinama tisuća otetih, mučenih, ubijenih, kao i nestalih ili izgnanih.

Točan broj nestalih još uvijek nije utvrđen: prema organizacijama za ljudska prava, taj broj se procjenjuje na 30.000; Nacionalna komisija za nestale osobe (šp. Comisión Nacional sobre la desaparición de Personas - CONADEP ) dokumentirala je 8.961 slučaj; do 2007. godine, Podsekretarijat za ljudska prava ima oko 15.000 registriranih žrtvi diktature. Među žrtvama se nalaze i djeca, čiji se broj procjenjuje između 250-500. Mnoga od te djece su bila usvojena pošto im se identitet izbrisao, s obzirom da su bila djeca nestalih. Postoji organizacija koja se zove Bake sa Svibanjskog trga ( šp. Abuelas de Plaza de Mayo ), koja se bavi traženjem i identificiranjem te djece. Do siječnja 2007. pronađeno je njih 85. Između 1976 . i 1983 . godine funkcioniralo je oko 610 tajnih zatvora. Zatvorenici, nakon što su bili najzvjerskiji mučeni, ubijani su u tzv. letovima smrti (šp. vuelos de la muerte), pri kojima su bili drogirani i bacani iz vojnih zrakoplova u more. U svim slučajevima, umirali su od utapanja.

Godine 1984. Nacionalna komisija za nestale osobe (šp. Comisión Nacional sobre la desaparición de Personas - CONADEP) je istraživala zločine protiv čovječnosti koji su bili počinjeni tijekom Procesa. Rezultat te istrage je čuveno izvješće pod imenom Nikad više (šp. Nunca Más).

Jorge Rafael Videla, Emilio Edurardo Masera i Orlando Ramon Agosti su bili izvedeni pred sud i osuđeni na doživotnu robiju zbog zločina počinjenih tijekom vojne diktature 1984. godine. Drugi odgovorni su također bili izvedeni pred sud i osuđeni kako u Argentini tako i u drugim zemljama. Procesi su trajali oko deset godina nakon događaja. Carlos Menem, argentinski predsjednik između 1989. i 1990., je pomilovao sve osuđene za zločine tijekom ove vojne diktature.

Dana 25. travnja 2007 . argentinski vrhovni sud je opozvao ovo pomilovanje, proglasio ga protuustavnim, i ponovno stavio na snagu presude protiv čovječnosti iz 1984. godine.[1] Jorge Videla je 13. listopada 2008. godine prebačen iz kućnog pritvora u zatvor na izdržavanje doživotne kazne. [2] Nakon pet godina, 5. srpnja 2012. godine, argentinski sud osudio ga je na 50 godina zatvora zbog naredbe o otimanju i odvajanju 500 beba od porodica ljevičarskih političkih disidenata koji su bili nezakonito uhićeni i zatvarani tijekom njegove vladavine u Procesu narodne reorganizacije.[3]

Vidi također

Izvori