Petar Merčep

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Petar Merčep, hrvatski književnik i publicist i čuvar zavičajne baštine. Vrsni je poznavatelj brojnih lokaliteta u Katunima. Jedan od inicijatora zaštite osamsto godina starog hrasta medunca na lokalitetu Trnovcu na Katunima Brdu, koji je prije sredinom 2000-ih ustanova za zaštitu prirode proglasila prirodnim spomenikom zajedno s još tri hrasta koji se nalaze na istom lokalitetu u krugu svega dvjestotinjak četvornih metara.[1] Zabilježio je zbirku anegdota iz svog kraja u knjizi Prpušalije. Sadrži 101 anegdotu i šaljivom priču. U romanu Max bavi se temama Križnog puta u svibanjskoj katastrofi 1945. i udbaških progona hrvatskih domoljuba. Sastavio ga je slijedom priča svog oca koji je preživio križni put, te još nekih ljudi koji su preživjeli iste torture. Priče je saslušao i usporedio s očevim, fragmente je uobličio u jednu književnu formu u kojoj su opisani stvarni likovi i stvarni događaji.[2] Roman Glagoljaš romansirani je životopis zaslužnog svećenika, radobiljskog župnika don Vida Kovačevića. Kao i Max, sastavljen na osnovi stvarnih događaja i osoba.[3] Kolumnist portala Hrvatsko nebo.[4]

Djela

  • Prpušalije (ilustrirao Milan Vukušić), zbirka istinih anegdota iz radobiljskog kraja, 2014.
  • Max, roman, 2017.
  • Glagoljaš (ur. Snježana Šetka), roman, 2019.

Izvori

  1. Mladen Nejašmić: Duboko u šumi Katuna brda preživio je Turke i hajduke, Napoleona i dva svjetska rata, no ne i pakleno ljeto za nama..., Slobodna Dalmacija, 26. rujna 2017. Pristupljeno 8. veljače 2019.
  2. MV: Roman "Max" Petra Merčepa o križnom putu, Hrvatski radio Split. 4. listopada 2016. Pristupljeno 8. veljače 2019.
  3. Petar Merčep: P.Merčep: Glagoljaš, Hrvatsko nebo. 1. veljače 2019. Pristupljeno 8. veljače 2019.
  4. Petar Merčep Hrvatsko nebo. Pristupljeno 8. veljače 2019.

Vanjske poveznice