Pelješki most

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pelješki most
Most kopno-Pelješac
Gradilište Pelješkog mosta
Osnovni podatci
Premošćuje Malostonski zaljev
Mjesto Komarna, Brijesta
Vrijeme gradnje od 23. travnja 2018.
Otvorenje 27. srpnja 2022.
Projektanti i izvođači radova
Projektant Marjan Pipenbaher
Graditelj China Road and Bridge Corporation
Tehnički podatci
Ukupna dužina 2.404 m
Visina mosta 55 m
Širina mosta 21 m
Najveći raspon 568 m
Koordinate 42°55′56″N 17°32′10″E / 42.9322°N 17.5362°E / 42.9322; 17.5362
Položaj mosta

Pelješki most je most u izgradnji koji bi trebao premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i, što je najznačajnije, povezati trenutno prekinuti kontinuitet hrvatskoga teritorija.

Pelješki most Hrvatskoj je važan jer njegovom izgradnjom uspostavit će se čvrsta cestovna veza između svih dijelova hrvatskog teritorija. Dubrovačko-neretvanska županija bit će povezana s ostatkom hrvatskog teritorija što će doprinijeti razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije, dakle, njime će u potpunosti biti povezan hrvatski teritorij, prekinut neumskim koridorom, tj. Bosnom i Hercegovinom.

Izgradnja mosta počela je 2007., ali zbog svjetske krize je 17. svibnja 2012. prekinuta odlukom Vlade.

Projektiranje i gradnja Pelješkog mosta veliki je izazov – raspon od 2400 metara je drugi raspon u Europi za ovješene mostove, uvjeti temeljenja izrazito su loši, a lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni velike seizmičke aktivnosti.

Temelji će ispod razine mora ići duboko do 100 metara, a početkom lipnja 2009. započelo je provođenje istražnih radova, koji su se, prema izvješću investitora odvijali prema planiranom intenzitetu i u skladu s dinamičkim planom. Nastavak radova na temeljenju u moru bit će određen po završetku istražnih radova te izradi završnog geološkog i geotehničkog izvješća.[1]

23. travnja 2018. potpisan je ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom "China Road and Bridge Corporation" (CRBC). Europska komisija odobrila je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura.[2]

30. srpnja 2018. se uzima za nadnevak kad je CRBC krenuo s gradnjom mosta. Na taj je dan u Stonu predstavnicima CRBC-a predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić predao svu dokumentaciju, otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog izvođača u posao. Predviđeni rok za završetak radova bio je 36 mjeseci i 29 dana, u što je uračunato i vrijeme za obavljanje tehničkog pregleda.[3]

27. prosinca 2018. doplovio je u Komarnu na gradilište kineski potopni brod Zhen Hua 7. Na njemu su tri manja plovila i velika dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta i dovedeni su kineski radnici koji će raditi na gradnji. Most se gradi tako da se prvo doveze cijevi onamo gdje će biti stupovi. Potom ih se spušta u morsku dubinu. Svojom se težinom zabijaju u morsko dno, nakon čega ih se strojno nabija do željene dubine. Nekim će pilotima biti izliveni betonski temelji na dnu. Iza toga se stavlja betonska naglavnica na pilote na koju se zatim montiraju piloni mosta.[4]

10. siječnja 2019. postavljen je prvi pilot u dno. Očekivani završetak radova je 2022. godine.[5] Prvi od 148 stalnih pilota nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen je 20. siječnja 2019. godine. 40 pilota je duže od 120 metara.[6]

11. travnja 2019. službenim posjetom kineskog premijera Lija Keqianga, koji je u posjeti Hrvatskoj povodom summita Kina + 16 i pratećeg poslovnog foruma u Dubrovniku, i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića obilježen je dovršetak prve faze gradnje mosta zajedničkim otkrivanjem spomen-ploče i zajedničkim pritiskanjem tipkala kojim su pokrenuli zabijanje najdužeg čeličnog pilota dugog 128 metara. [7]

24. veljače 2020. doplovio je na sidrište kod luke Ploče brod s čeličnom konstrukcijom za most, a koji je 25. siječnja 2020. otplovio iz Kine ka Hrvatskoj. Nakon što je prošao kontrolu granične policije i sanitarne inspekcije, dobio je sva potrebna odobrenja za poći ka gradilištu Pelješkog mosta i još se samo čekalo obavljanje carinskih formalnosti u svezi s teretom.[8] 29. veljače doplovio je taj brod Da Yu Sia s prvih 29-ima dijelovima željezne konstrukcije do gradilišta u Komarni. U isto vrijeme stupovi od mosta sve su bili veći i na jednom dijelu dovršeni i pripremljeni za montažu prve rasponske konstrukcije, koja bi trebala ugrađena dijelom na potezu od upornjaka na kopnenoj strani do stupnog mjesta broj dva za što su već bile pripremljene nosive skele. Sljedećih dana iskrcavao se je teret kojega je bilo 7050 tona. Svaki komad sandučastih nosača bio je težak preko 200 tona i iskrcavalo ga se je samo za vrijeme dnevnog svjetla. Velika dizalica s broda je dijelove rasponske konstrukcije mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.[9]

Tijekom 2021., dvojica hrvatskih inženjera Ivica Granić i Franko Berović su ugradili Domovinsku krunicu u Pelješki most. Na Granićev prijedlog, popeli su se na 100 mnv visoki vrh pilona S7, najviše točke mosta, izmolili posvetnu molitvu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji i stavili krunicu kao jedan mali znak Božje prisutnosti u tome što su radili. Domovinska krunica, međunarodno zaštićeni rad, sadrži križ kneza Branimira, ima crveno-bijela zrnca koja predstavljaju hrvatski grb te Gospine slike iz svih većih marijanskih svetišta kako u Hrvatskoj tako u Bosni i Hercegovini.[10]

26. siječnja 2022., nakon 1277 dana, završeni su svi građevinski radovi na mostu. 27. siječnja započeo je tehnički pregled mosta.[3]

Svečano obilježavanje spajanja dvaju krajeva Pelješkog mosta održalo se danas u 28. srpnja 2021. podizanjem zadnjeg 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije. Postavljanje posljednjeg elementa simbolički su dovršili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.[11]

Most je svečano otvoren navečer 26. srpnja 2022. godine. Svečano otvaranje pratio je vatromet, a tijekom vatrometa mostom su prvi prošli dva automobila Nevera Mate Rimca i automobil koji "gradi" proslavljeni hrvatski automobilist Niko Pulić, sve uz pucnjavu Dubrovačkih trombunjera i zvonjavu svih crkvenih zvona u Dubrovačkoj biskupiji.[12]

Koncem lipnja 2023. Hrvatske ceste dobile su godišnju nagradu Medalju Gustav Lindenthal za Pelješki most. Nominirala ga je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja je gradila Pelješki most. To je nagrada svjetskog ugleda koju dodjeljuje Udruženje inženjera zapadne Pennsylvanije u SAD u sklopu godišnje Međunarodne konferencije za mostove, a u čast istaknutih inženjera koji su značajno utjecali na svjetsku mostogradnju. Nagrada je u više kategorija: za pojedinačno, nedavno izvanredno postignuće u izgradnji mostova koje pokazuje tehničku i materijalnu inovaciju, estetsku vrijednost, sklad s okolišem ili uspješno sudjelovanje u zajednici. Pelješki most je nagrađen u kategoriji za izvanredno inženjersko postignuće koje obuhvaća estetski ugodnu i ekološki prihvatljivu praksu u mostogradnji. Ovo svrstava Pelješki most uz bok poznatikh vijadukata i mostova koji su primili ovu nagradu: Oresund Fixed Link Bridge Project (2001.) u Danskoj, President JK Bridge (2003.) u Brazilu, Viadukt Millau (2005.) u Francuskoj, most br. 3 (2007.) preko rijeke Jangce u Nanjingu, Kina, i mnogi drugi.[13]

Izvori i bilješke[uredi]

  1. ↑ Dubrovački vjesnik - Počela probna bušenja tla za temelje
  2. ↑ "Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena'" (engl.). jutarnji.hr. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ Pristupljeno 25. travanj 2018. 
  3. ↑ 3,0 3,1 Marijan T.: Završeni svi radovi na Pelješkom mostu!. Kamenjar.com. 27. siječnja 2022. Pristupljeno 13. veljače 2022.
  4. ↑ DV: NA GRADILIŠTE PELJEŠKOG MOSTA STIGAO KINESKI POTOPNI BROD S TESTNIM PILOTIMA Grdosijom su doplovili i radnici, stigla je i ogromna dizalica, Dubrovački vjesnik. 27. prosinca 2018. Pristupljeno 11. travnja 2019.
  5. ↑ ():VIDEO Pogledajte postavljanje prvog probnog pilota na gradilištu Pelješkog mosta, Dubrovački vjesnik. 11. siječnja 2019. Pristupljeno 11. travnja 2019.
  6. ↑ D.M./HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta, HRT. 20. siječnja 2019. Pristupljeno 11. travnja 2019.
  7. ↑ P.F./HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta, HRT. 11. travnja 2019. Pristupljeno 11. travnja 2019.
  8. ↑ D.M./HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most HRT. 24. veljače 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  9. ↑ Pero Štrbe i Jure Jerković/Dnevnik/IMS/HRT/I.Z.: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju HRT. 29. veljače 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  10. ↑ Ivana Markić: Dvojica hrvatskih inženjera ugradila krunicu u Pelješki most. Hrvatska katolička mreža. 1. veljače 2022. Pristupljeno 13. veljače 2022.
  11. ↑ Svečano obilježeno spajanje Pelješkog mosta . Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. 28. srpnja 2021. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  12. ↑ HRT: Otvoren Pelješki most - Hrvatska povezala svoj teritorij . HRT. 26. srpnja 2022. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  13. ↑ N.M.: Pelješki most dobio prestižnu svjetski priznatu nagradu . Dalmatinski portal. 22. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.

Vanjske poveznice[uredi]

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pelješki_most&oldid=520211"