Kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec, Bakovići

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec je kulturno-prosvjetno društvo Hrvata iz sela Bakovića kod Fojnice. Društvo radi na amaterskoj osnovi.

Inicijativom ondašnjih koncesionara bakovićkog rudnika zlata Engleza, osnovano je 1932. godine. Englezi su kupili prva glazbala što ih je učinili prvim donatorima. Novoosnovano društvo ponijelo je ime Hrvatsko kulturnoumjetničko društvo 'Matija Gubec'. Do registriranja je prošlo nekoliko godina. Najzda je to obavljeno u Sarajevu 1936. pri savezu kulturno-umjetničkih društava.[1]

Poslije drugoga svjetskog rata društvu je iz atributa izbačeno "hrvatski" a umjesto "umjetničkog" postalo je prosvjetno. Ime KPD Matija Gubec ostalo je do današnjice. Nakon više od tri desetljeća postojanja uspjeli su dobiti svoje prostore. 1963. godine dobili su dom koji su donirali mještani svojim radom i doprinosom. Društvo je djelovalo neprekidno cijelo vrijeme.[1]

Prvi prekid dogodio se[1] nakon što je val velikomuslimansko-velikobošnjačke agresije[2] na prostore bh. Hrvata stigao do Fojnice. S radom je društvo prekinulo 1. lipnja 1993. godine.[1] Nepoštivanjem sporazuma o sanitarnoj zoni Fojnice i varanjem druge ugovorne strane bh. Hrvata, uslijedilo je muslimansko-bošnjačko osvajanje fojničkog kraja. Zatim je po već prijašnjem obrascu na prostorima bh. Hrvata koje je prije muslimanska t.zv. ARBiH zauzela (vojni i politički vrh Muslimana-Bošnjaka tvrdio je da je oslobodio), uslijedilo je protjerivanje Hrvata. Gotovo dvije godine društvo nije djelovalo zbog muslimansko-bošnjačkih napadačkih akcija. Lažnost tvrdnja o oslobađanju BiH pokazale su se kad su muslimansko-bošnjačke postrojbe ostale same u ovim krajevima. Za vrijeme kad su Hrvati odavdje bili izgnani i kad su Muslimani-Bošnjaci kontrolirali ovo područje, 50 starih zahvalnica koje je kulturno-prosvjetno društvo imalo je uništeno i ostale su samo trije.[1] Sukobi su trajali, a nekakvi uvjeti za slobodnije djelovanje Hrvata pojavili su se tek nakon zaustavljanja velikobošnjačke agresije te velikih uspjeha Hrvatske vojske u Hrvatskoj i u pograničnom dijelu BiH. Društvo je opet proradilo svibnja 1995. godine. [1]

Društvo danas sudjeluje na smotrama folklora Hrvata BiH, koji se održavaju svake godine u drugom mjestu. Prosinca 2000. Društvo je učanilo se u udrugu hrvatskih kulturno-umjetničkih društava BiH. 2001. godine društvo je imalo oko stotinjak stalnih članova u četirima sekcijama.[1]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 KPD Matija Gubec. Fojnica.de. 2001. Pristupljeno 6. srpnja 2023.
  2. Daran: Alijini mudžahedini bili su udarna pesnica velikomuslimanske i velikobošnjačke protuhrvatske strategije . Hrvatsko nebo. 28. lipnja 2022. Pristupljeno 6. srpnja 2023.