Korabljica Pisma Svetoga i svih vikova svita događaji poglavitih u dva poglavlja razdiljena

Korabljica Pisma Svetoga i svih vikova svita događaji poglavitih u dva poglavlja razdiljena, u izvorniku Korabglicza Pisma svetoga i svih vikovah svita dogagiajih poglavitih u dva poglavja razdigliena, posljednje je tiskano djelo fra Andrije Kačića Miošića. Tiskano je 1760. godine. Prozni je prikaz biblijske i svjetovne povijesti kakve su na hrvatskom jeziku prije objavili Antun Vramec (Kronika. Ljubljana 1578.) i Pavao Ritter Vitezović (Kronika aliti spomen vsega svieta vikov). Vramčevo djelo Kačić Miošić najvjerojatnije nije poznavao, a Vitezovićevo, istaknuto i u punom naslovu Korabljice, jedno je od njezinih istaknutijih izvora. U prvom dijelu, koji čini više od dvije trećine knjige, kronološki prikazuje događaje od stvaranja svijeta do Isusova rođenja prema starozavjetnom Petoknjižju. U drugom dijelu napušta isključivo kronološko kompozicijsko načelo, pa se u prikazu događaja svjetovne povijesti pojavljuju i neki tematski zaokruženi umetci: po stoljećima raspoređen katalog heretika (»eretici aliti zašlaci«), popisi »slovinskih« svetaca (prema Bedekovićevoj knjizi Natale solum) i »knezova i vlastele naroda slovinskoga«. Posljednja dva popisa preuzeo je iz Razgovora ugodnih, a takvih preuzimanja u drugom dijelu Korabljice ima više (pripovijedanje o Kačićima, Vladimirovićima, Skenderbegu i Janku Sibinjaninu). U hrvatskoj književnoj historiografiji Korabljici se posvećivalo razmjerno malo prostora, te je uglavnom ostala u sjeni Razgovora, iako podatci o njezinim izdanjima to ne opravdavaju. Premda njezina proza nije dosegnula popularnost pjesama Razgovora, u razdoblju kad tiskani prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik nije postojao ili nije bio lako dostupan, popularizirala je biblijske sadržaje. Do 1997. je doživjela 14 izdanja.