Kipčački jezik
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kipčački jezik | |
| Države govorenja: |
|
| Regije govorenja: |
|
| Etnicitet: | Kipčaci |
| Broj govornika: | |
| Rang: | |
| Razredba: | |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | |
| ISO 639-2: | |
| ISO 639-3: | qwm |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Kipčački jezik je izumrli turkijski jezik iz kipčačke podskupine.
Potomci kipčačkog jezika uključuju većinu turkijskih jezika koji se danas govore u istočnoj Europi i Kavkazu, jer je Kipčačko-kumanski jezik služio kao lingua franca na teritoriju Zlatne horde.
Kazasi su ostatci istočnih kumansko-kipčačkih plemena koji su živjeli u sjevernom Kazahstanu u 10. stoljeću, no kasnije su migrirali u Europu. Dakle, njihov jezik potječe iz više izoliranog oblika jetika ranijih Kipčaka. Povolški Bolgari (kasnije Kazanski Tatari), Astrahanski Tatari, Balkari, Karačajci, Kumyk, Kumani (kasnije Krimski Tatari), Baškiri i mongolska aristokracija prihvatili su Kipčački jezik u danima Zlatne horde.
| |||||||||||||||||||||||