Kečuanski jezik
Kečuanski jezik Runa Simi | |
Države govorenja: |
Argentina, Brazil, Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Peru |
Regije govorenja: |
Ande |
Broj govornika: | 10.000.000 |
Rang: | 83 |
Razredba: | kečuanski |
Jezični kôd | |
ISO 639-1: | qu |
ISO 639-2: | que |
ISO 639-3: | razni |
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika |
Kečuanski jezik (kečua: Runa simi, Qhichwa simi [qhečua simi] ili Qichwa shimi [qečua šimi], šp.: Quechua; ISO 639-3: que) je makrojezik u Južnoj Americi koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, Kečue. Bio je i jezik kulture starih Inka.
Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, Cusco), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela Južne Amerike, na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.
Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.[1]
Hrvatski | Kečuanski[2] |
---|---|
vunene halje | abasca |
izbor (najboljih) | aclla |
kuća odabranih | aclla huassl |
pravo; pravda | allauca |
zmija | amaru |
sustav klasifikacije dobne pripadnosti | anta guamara |
korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi | arimsa |
jezik; govor | aru |
neprijatelj ili vojnik | auca |
sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene | auca comayoc uarmi |
odabir snažnih za vojnike | auca-camayoc |
svećenik | aucachic, ichuri |
Cuzco | Aucaypata |
sustav reciprociteta | ayni |
glasnogovornik | cachacona |
oznaka za crte razdiobe naselja | callao |
snaga, duševna i tjelesna moć | callpa |
časnik; umjetnik | cama yoc |
bogataš, moćnik | capac |
posebno obredno žrtvovanje | capaccocha |
crte razgraničenja | ceque |
službeni prenositelj poruka; športaš | chasqui |
kraljica | coya |
poglavar naselja | curaca |
kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek | guanca |
zemlja | hanan |
uzvišena stvar | hatun |
uvažena osoba | hatun runa |
hram | huaca |
nebo | hurin |
mladi izabranici za kuću odabranih | mamacuna |
sustav obveznog rada | minka |
obavljati teške poslove | mita |
osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti | mitmaq |
mjesto postanka | pacarina |
univerzum | pacha |
utvrda | pucara |
sustav računanja | quipu |
onaj koji zna računati | quipu camayoc |
čovjek | runa |
ljudski govor | runa simi |
kralj | sapa |
ratnik; general | sinchi |
upravna razdioba kraljevstva | suyu |
svratište; boravište | tampu |
jelen | taruga |
biti, postojati, imati | tiana |
završavati, upotpuniti | tucurina |
ima tome puno godina | unai |
koji može | ushac |
obilje | usurina |
mudrac, liječnik, vrač | yachac |
voda, rijeka | yacu |
zreo čovjek | yuyac |
misliti, poštivati, voljeti | yuyana |
razuman čovjek | yuyayuc |
Izvori[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- qu.wikipedia.org - Wikipedija na kečuanskom
- http://www.runasimi.de (višejezička stranica s rječnikom: kečuanski - njemački - engleski - španjolski - francuski. Sakupio i priredio Philip Jacobs)
- http://www.quechua.org.uk (jezikoslovna stranica na engleskom i španjolskom jeziku)