Hrvatsko društvo pisaca

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Hrvatsko društvo pisaca
250px
Sjedište Zagreb, Flag of Croatia.svg Hrvatska
Službeni jezik hrvatski
Predsjednik Zoran Ferić
Datum osnutka 2002.

Hrvatsko društvo pisaca (HDP) je strukovna organizacija pisaca utemeljena 2002. Promiče književnost, književno stvaralaštvo, položaj pisaca u društvu i hrvatsku književnost u svijetu. Organizacija je nevladina i nepolitička. U 2017. je imala 301 člana.[1]

Organizacija

Hrvatsko društvo pisaca ima središnjicu u Zagrebu i ogranke u Istri, Rijeci, Slavoniji i Dalmaciji. Članstvo čini tristo domaćih prozaika, pjesnika, dramatičara, kritičara, teoretičara književnosti i esejista. Mnogi su nagrađivani u zemlji i svijetu i prevedeni na mnoge strane jezike. HDP zastupaju predsjednik i glavna tajnica. Tijela upravljanja su Skupština, Upravni odbor i Predsjedništvo. Predsjedništvo čine predsjednik, potpredsjednici i glavni tajnik/tajnica Društva. Organizacija je nevladina i nepolitičkog karaktera, a godišnje joj pristupi oko 15 novih članova.[1] Od 2011. do kraja siječnja 2018. predsjednik je Nikola Petković.[2][3] Od ožujka 2018. predsjednik HDP-a je Zoran Ferić.[4]

Djelatnost

Priređuje više književnih festivala međunarodnog karaktera, i vodi međunarodne razmjene pisaca. Organizira tribine, simpozije, okrugle stolove, radionice prevođenja poezije i dr. U 2011. uspostavlja suradnju s rezidencijalnom kućom za pisce Kamov u Rijeci, na programu razmjene pisaca. Razvilo je nakladničku djelatnost. Izdaje više književnih časopisa. Utemeljilo je Biblioteku Poezija te izdalo niz proznih i esejističkih knjiga. Svake godine u okviru međunarodnih razmjena objavljuje male dvojezične knjige (chapbooks) kojima se strani pisci predstavljaju hrvatskim čitateljima. Surađuje s časopisom Sarajevske sveske.[1]

Radi na poboljšanju profesionalnog i materijalnog položaja pisaca, i njihovog ugleda u društvu. Sudjeluje u izradi zakona i propisa koji se tiču statusa pisaca te produkcije književnih i inih tekstova. Društvo se 2012. izborilo za uvrštenje zvanja spisatelja među akademska zvanja. Od 2013. s Ministarstvom kulture organizira predstavljanje hrvatskih pisaca i književnosti na Londonskom sajmu knjiga. Od 2016. skrbi o autorskim pravima na djela pisca Jože Horvata (s izuzetkom autorskih prava na djela “Besa” i “Svjedok prolaznosti”).[1]

Festivali

  • Književna karika (Literature Link) – međunarodni književni festival s naglaskom na uspostavljanje veza između domaćih pisaca i stranih izdavača
  • Festival europske kratke priče – promovira formu kratke priče i ugošćuje ugledne europske pisce koji ih pišu
  • Stih u regiji – pjesnički festival koji okuplja pjesnike iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i s Kosova.

Časopisi

Književne nagrade

  • Nagrada Janko Polić Kamov, godišnja nagrada za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku. Glavni kriterij je književna izvrnost, a žiri vrednuje i inovativnost u pogledu teme, stila i jezika.

Izvori