Hrvatska pošta
- PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava
| HP-Hrvatska pošta d.d. | ||
|---|---|---|
_logo.svg){kind=logo}
| ||
| Vrsta | dioničko društvo | |
| Osnovana | 1848. (kao Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta)[1] 1. siječnja 1999. (kao Hrvatska pošta) | |
| Sjedište | Ulica Nikole Jurišića 13, 10000 Zagreb, Hrvatska
| |
| Pokriveno područje | Hrvatska | |
| Usluge | poštanske i logističke usluge, financijske i maloprodajne usluge | |
| Broj zaposlenih | više od 10.000 (2019.) | |
| Vlasnik | Vlada RH | |
| Web stranica | www.posta.hr | |
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet. Nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga u zemlji[2], a za svoje poslovanje osvojila je i niz nagrada [3].
Poštanski uredi Hrvatske pošte, njih 1016, predstavljaju jednu od najvećih uslužno-maloprodajnih mreža u zemlji. Uz poštanske i logističke usluge, nudi i financijske usluge te usluge maloprodaje, na cijelom teritoriju Hrvatske. Jedna je od suosnivača i punopravna članica Udruge javnih europskih poštanskih operatora (PostEurop), a Republika Hrvatska članica je Svjetske poštanske unije (UPU).
Hrvatska pošta također izdaje poštanske marke Republike Hrvatske.
Imena kroz povijest
- Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta (1848. − 1919.)[1]
- Hrvatska direkcija Pošte, telegrafa i telefona (1919. − 1945.)[1]
- PTT-promet SRH (1945. − 1990.)[1]
- Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) (1990. − 1999.)[1]
- Hrvatska pošta (HP) (1999. − danas)[1]
Povijest
Podrobniji članak o temi: Poštanski promet u HrvatskojOsnivanje
Odlukom bana Josipa Jelačića i Banskoga vijeća 1848. osnovana je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu, pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta, s ciljem da u poštanskome prometu ujedini cjelokupno područje Trojedne kraljevine. Smjestila se u nekadašnjem samostanu klarisa u Opatičkoj ulici (danas Muzej grada Zagreba), gdje se od 1831. nalazio prvi državni poštanski ured. Ubrzo nakon osnutka upraviteljstva, u Banske dvore dovedena je telegrafska žica, te je Zagreb spojen na brzojavnu mrežu s Bečom. Odande je banski namjesnik Mirko Lentunaj 28. rujna 1850. poslao prvi brzojav (»telegraf je u redu«) banu Josipu Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču. Stalno povećanje poštanskoga prometa nametnulo je potrebu izgradnje nove poštanske zgrade. Prva državna zgrada podignuta je 1901. uz Glavni kolodvor, a prva poštanska zgrada u Hrvatskoj izgrađena je 1904. u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Građevinske radove izveli su zagrebački obrtnici (Greiner i Warroing) te neka ugarska poduzeća. Tijekom prve polovice 20 st. obavljeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, a 1958. zgrada je dobila današnji izgled.
U daljnjem razvoju pošte nije bilo većih promjena sve do osnutka Kraljevine SHS 1918. Ministarstvo pošta i telegrafa Kraljevine SHS započelo je 1919. s radom u Beogradu, a državni teritorij bio je podijeljen na devet poštansko-telegrafskih direkcija. Sjedište hrvatske direkcije bilo je u Zagrebu. Do početka Drugog svjetskog rata provedeno je nekoliko reorganizacija u prometu Pošte, telegrafa i telefona (PTT). Godine 1929. ukinuto je Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona Kraljevine SHS, a PTT-promet došao je pod upravu Ministarstva građevina; od 1930. bio je pod upravom Ministarstva prometa, a 1935. ponovno je uspostavljeno Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona. Tada je donesena i nova Uredba o organizaciji Ministarstva pošta, telegrafa i telefona, koja je osim nove organizacijske sheme donijela i propisani ograničen broj osoba za prijam u službu (numerus clausus). Prema toj uredbi, u PTT-struci nisu mogle raditi fakultetski obrazovane žene, s nižom stručnom spremom moglo je biti 30% ukupnog broja zaposlenih radnika, a sa srednjom stručnom spremom do 25%.
Razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do osamostaljenja Hrvatske
Odlukom Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije u sastavu Povjereništva za saobraćaj 1944. utemeljena je Glavna uprava PTT-a u Beogradu, a 1945. privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije osnovala je Savezno ministarstvo PTT-a s područnim direkcijama. Ministarstvo je 1947. osnovalo Glavnu direkciju pošta i Glavnu direkciju telegrafa i telefona. Godine 1949. uspostavljena je Glavna direkcija PTT-a s direkcijama u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Novome Sadu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju i Cetinju. Direkcija PTT-a Zagreb obuhvaćala je područje cijele kontinentalne Hrvatske, a Direkcija PTT-a Split područje Dalmacije. Tijekom 1950-ih započeo je ubrzani razvoj PTT-sustava, koji je prije svega uključivao izgradnju novih poštanskih objekata te modernizaciju prijevoznih sredstava.
Godine 1971. u SFRJ je uvedeno korištenje poštanskoga broja na svim pošiljkama i žigovima, što je imalo višestruke prednosti, primjerice brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje pošiljaka. Nagli razvoj telefonije u prvoj polovici 1980-ih doveo je do stagnacije obujma poštanskih usluga, koji je od tada u stalnom padu.
Razdoblje od osamostaljenja Hrvatske
Sabor RH utemeljio je 1990. javno poduzeće Hrvatsku poštu i telekomunikacije (HPT), s osnovnom djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga. Poduzeće je bilo pravni sljednik bivših 13 poduzeća PTT-prometa u Hrvatskoj te je preuzelo njihova prava i obveze. Sastojalo se od Zajedničkih službi (Ured direktora, Sektor gospodarskih poslova, Sektor pravnih, kadrovskih i općih poslova, Služba unutarnje kontrole i revizije) te Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, koje su bile posebno organizirane zbog organizacijskog i tehnološkog odvajanja poslova poštanskoga i telekomunikacijskoga sustava. HPT je 1990. imao 1094 pošte, s 2153 šaltera, 5730 poštanskih kovčežića i 3744 dostavna područja.[4]
S obzirom na različitost djelatnosti i tada već tehnološki odvojenoga funkcioniranja Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, a u skladu sa svjetskim trendovima, 1999. HPT se razdvojio na HP – Hrvatsku poštu i HT – Hrvatske telekomunikacije (od 2010. Hrvatski Telekom) te od tada Hrvatska pošta posluje kao samostalno dioničko društvo, nastavljajući tradiciju i razvojni kontinuitet poštanske djelatnosti na području RH.[4]
Novi logistički kompleks HP-a u Velikoj Gorici vrijedan je 350 milijuna kuna, a novac za investiciju osiguran je, osim iz vlastitih izvora Hrvatske pošte, kreditima Hrvatske poštanske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj otvoren je 23. rujna 2019.[5][6]
Početkom 2020. godine Hrvatska pošta je uspješno testirala mogućnosti dostave dronom od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu. Dio je to pilot-projekta s hrvatskom tvrtkom AIR-RMLD koja se bavi razvojem komercijalnih i industrijskih usluga korištenjem bespilotnih letjelica. Nova će testiranja pokazati mogućnosti korištenja drona u dostavi pisama i paketa između poštanskih ureda te ukazati na potrebe Hrvatske pošte za ovakvom vrstom tehnologije.[7]
Ustroj
Hrvatska pošta jedina je državna tvrtka koja svojim organizacijskim ustrojstvom ne prati županijski administrativni ustroj. Hrvatska pošta svoju je unutrašnju organizaciju segmentirala tako da se usredotoči na pojedinačne proizvode i usluge te da istodobno integrira poslovne segmente tvrtke u cjelovitu korporaciju. Kako bi se to postiglo, uveden je vrlo efikasan divizijski ustroj u skladu s najsuvremenijim svjetskim standardima kakav imaju i neke druge pošte u svijetu. Divizijski ustroj Hrvatske pošte bio jedan od najvećih preustroja trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj.
Tvrtka je podijeljena u četiri divizije: Divizija pošta, Divizija mreža, Divizija ekspres i Divizija podrška.
Divizija pošta zadužena je za prijevoz, razvrstavanje i dostavu pismovnih pošiljaka. Divizija mreža upravlja mrežom poštanskih ureda. Divizija ekspres zadužena je za uslugu ekspresne dostave – hpekspres. Divizija podrška zadužena je, među ostalim, za financije i nekretnine. Osim divizija, Hrvatska pošta ima i devet ureda Uprave. Ovim ustrojem poboljšana je poslovna komunikacija te se organizacijska struktura danas temelji na usmjerenosti prema korisniku, kao i jasnim ovlastima i odgovornostima.
Usluge
Poštanske usluge
Hrvatska pošta je nacionalni poštanski operator, a poštanske usluge koje nudi obuhvaćaju prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu. Univerzalne poštanske usluge pružaju se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i svim korisnicima pod istim uvjetima. Uz univerzalne usluge Hrvatska pošta pruža i brojne druge poštanske usluge: prijam, usmjeravanje, zadržavanja, prijenos i uručenje izravne pošte, tiskanica (knjige i tisak), paketa, pošiljaka s plaćenim odgovorom (IBRS/CCRI pošiljaka), pošiljaka ubrzane pošte (EMS) te pošiljaka s dodanom vrijednosti: hpekspres, poslovni paket i e-paket.
ePošta
ePošta je usluga kojom Hrvatska pošta svojim korisnicima omogućuje obavljanje niza usluga elektroničkim putem. Servis ePošta omogućuje primanje i slanje pisama, poruka i dokumenata (uključujući i račune) u elektroničkom obliku, plaćanje računa kreditnim i debitnim karticama, bez obzira jesu li stigli putem servisa ili na kućnu adresu i spremanje dokumenata u sigurnu arhivu dostupnu od svuda i uvijek. Nakon prijave u servis ePošta, koji koristi aktualne sigurnosne standarde temeljene na certifikatima, korisnicima je omogućeno sigurno i jednostavno upravljanje svojim dokumentima.
Pravnim osobama servis ePošta nudi jednostavniju i povoljniju komunikaciju s njihovim korisnicima. Servis ePošta usluga je Hrvatske pošte koja korisnicima omogućuje ugodnije i jednostavnije kreiranje, primanje te pregled i čuvanje pošte. Svi su dokumenti (računi, izvodi, obavijesti i dr.) na jednom mjestu te im korisnik može pristupiti s bilo kojeg računala.
ePoštu možete koristiti za: slanje poslovnog eRačuna, slanje eRačuna prema građanima primanje računa, primanje dokumenata, pisama i poruka te slanje pisama i poruka.
Žuti klik
Žuti klik je internetska trgovina Hrvatske pošte te je mjesto na kojem svaki kupac može naći nešto po vlastitom ukusu. Bogata ponuda kvalitetnih i pristupačnih proizvoda nudi se u kategorijama: dom, vrt i alati, sport i slobodno vrijeme, igračke i dječja oprema, uredski materijal i školski pribor, TV, audio i foto, računala, oprema i mobiteli, ljepota i zdravlje, akcije i prigodni proizvodi, EVOtv i klikni na domaće – proizvodi hrvatskog sela.
Paket24
Usluga Paket24 predstavlja brzu dostavu Hrvatske pošte kojom je obuhvaćena cijela Republika Hrvatska, s dostavnim rokovima u pravilu istog ili sljedećega radnog dana.
Financijske usluge
U poštanskim uredima Hrvatska pošta nudi različite financijske usluge poput prijenosa gotovog novca, plaćanja računa, podizanja gotovine, mjenjačnice. Može se ugovoriti i štednja te police osiguranja.
Maloprodaja
U poštanskim uredima dostupan je različit maloprodajni asortiman poput čestitaka i razglednica, knjiga, tehničke robe, igračaka, a postoji i mogućnost kataloškog naručivanja robe.
Filatelija
Hrvatska pošta od 1991. godine izdaje poštanske marke Republike Hrvatske. Prva redovita poštanska marka, Zračna pošta Zagreb-Dubrovnik, izdana je 9. rujna 1991. godine, a prva prigodna poštanska marka izdana je 10. prosinca 1991. godine u povodu proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Od tada je Hrvatska pošta izdala više od 900 poštanskih maraka (2013.) širokog raspona tema i motiva. Poštanske marke koje je izdala Hrvatska pošta osvojile su i brojne međunarodne nagrade.[8]
Zaklada Vaša pošta
Hrvatska pošta osnovala je Zakladu „Vaša pošta“ kako bi djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi osigurala financijsku pomoć za lakši početak samostalnog života. Sponzori koje Hrvatska pošta nalazi za djecu, odričući se svoje provizije, na ime djece uplaćuju police životnog osiguranja. Taj se iznos štićenicima domova isplaćuje kao svojevrsna renta u trenutku napuštanja doma, kako bi mogli podmiriti osnove životne troškove do nalaska zaposlenja. Osnivanje Zaklade nastavak je humanitarnog projekta „Dobri ljudi djeci Hrvatske“, koji Hrvatska pošta provodi od 2009. godine.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Povijest". www.posta.hr. Hrvatska pošta,. https://www.posta.hr/povijest-35/35 Pristupljeno 23. studenog 2020.
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ 4,0 4,1 Rajič G., Rakić E (9. lipnja 2017.). "Poštanski promet". tehnika.lzmk.hr. Hrvatska tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,. https://tehnika.lzmk.hr/postanski-promet/ Pristupljeno 24. studenog 2020.
- ↑ Marjanović, Vedran (23. rujna 2019.). "Video, foto: Hrvatska pošta predstavila najveću investiciju u povijesti Pogledajte kako izgleda novi sortirni centar vrijedan 350 milijuna kuna". Jutarnji list. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/video-foto-hrvatska-posta-predstavila-najvecu-investiciju-u-svojoj-povijesti-pogledajte-kako-izgleda-novi-sortirni-centar-vrijedan-350-milijuna-kuna/9396029/ Pristupljeno 27. rujna 2019.
- ↑ "FOTO: Najveća investicija u povijesti tvrtke: Hrvatska pošta otvorila centar koji je privukao i Amazon". Poslovni dnevnik. 24. rujna 2019.. http://www.poslovni.hr/hrvatska/najveca-investicija-u-povijesti-tvrtke-hrvatska-posta-otvorila-centar-koji-je-privukao-i-amazon-357755 Pristupljeno 27. rujna 2019.
- ↑ Čizmić, Martina (24. siječnja 2020.). "Dalmacija ima nove "poštare": Dronom za 12 minuta dostavili pakete od Zadra do otoka Ugljana. I po buri!". zimo.dnevnik.hr. https://zimo.dnevnik.hr/clanak/autonomni-dron-uspjesno-dostavio-posiljke-iz-zadra-na-otok-ugljan-cak-i-po-buri---591445.html Pristupljeno 24. siječnja 2020.
- ↑ [3]
Vanjske poveznice
- Nagrade i priznanja
- Filatelističke nagrade
- https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2018/izvjesca_i_planovi/Godi%C5%A1nje_izvje%C5%A1%C4%87e_HAKOM_za_2017.pdf
- HP – Hrvatska pošta d. d. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
- HT muzej. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
Napomena: Ovaj tekst (ili jedan njegov dio) ili slika preuzet je sa službenih mrežnih stranica Hrvatske pošte. Vidi dopusnicu.