Wikipedija na hrvatskome jeziku
| Wikipedija na hrvatskome jeziku | |
|---|---|
| |
| |
| URL | hr.wikipedia.org |
| Komercijalna? | ne |
| Vrsta | Internetski enciklopedijski projekt |
| Vlasnik | Zaklada Wikimedija |
| Kreirao | suradnici hrvatske Wikipedije |
| Objavljeno | 16. veljače 2003. |
Wikipedija na hrvatskome jeziku inačica je Wikipedije pisana na hrvatskome jeziku, započeta 16. veljače 2003. godine. Prvo se uređivanje Glavne stranice dogodilo 16. veljače 2003. godine u 21 sat, 52 minute i 44 sekunde. Prvi članak koji je započet na hrvatskojezičnomu izdanju je članak Hrvatski jezik, koji je snimljen dana 25. travnja 2003. godine točno u 22 sata, 47 minuta i 41 sekundu (SEV), a sadržavao je sljedeću rečenicu:
Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutačno ima 310.389 članaka.
Dana 8. listopada 2005. godine, na Dan neovisnosti u Hrvatskoj, prešla je 10.000 članaka.
Danas na Wikipediji na hrvatskom jeziku djeluje 0 aktivnih suradnika, a postoji 11 registriranih suradnika.
Počeci
Wikipediju na hrvatskom jeziku inicirao je Zdenko Denny Vrandečić, aktivni stručni suradnik Wikipedije iz Njemačke, te je postao prvi admin (i stjuard), a kasnije je stekao širi ugled u Wikimedija pokretu kroz rad na semantičkom wikiju, te kao pokretač Wikidata projekta.
Prvi suradnik
El mariachi prvi je suradnik te Wikipedije koji ju je i uređivao. On je započeo članak Hrvatski knezovi, prvi članak koji je započeo registrirani suradnik.
Prva medijska datoteka
Prvu ikad postavljenu medijsku datoteku na Wikipediji na hrvatskom jeziku postavio je suradnik El mariachi, 24. lipnja 2003. godine u 1 sat i 57 minuta (po srednjoeuropskomu vremenu) i bio je to grafički prikaz zastave Republike Hrvatske.
Prvi znak Hrvatske Wikipedije
Od 19. rujna 2004. godine na Glavnoj je stranici postojao uzorak šahiranoga polja, a od 11. lipnja 2004. do 16. kolovoza 2005. godine stranica je imala posebnu grafičku oznaku za hrvatske teme.
Prvi logotip Wikipedije na hrvatskom jeziku načinila je suradnica Beti, 26. veljače 2005. godine u 16:51:19. Naslovila je svoje djelo Mali hrvatski logo i posvetila ga toj inačici Wikipedije.
Betin Mali hrvatski logo služio je kao grafička oznaka na Glavnoj stranici od 16. kolovoza 2005. do 10. veljače 2008. godine, kada je zamijenjen sadašnjom datotekom.
Zajednica
Popis susreta
Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Susreti Wikipedista
Do 2007. godine hrvatski suradnici Wikipedije održali su dva službena susreta.
- Prvi susret održan je 9. rujna 2006. godine u klubu Aquarius na Jarunu u Zagrebu. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
- Drugi susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10. studenoga 2006. godine, također u Zagrebu. (izvješće susreta)
- Treći susret održan je 10. veljače 2007. godine u klubu Aquarius u Zagrebu, izvješće sa susreta možete naći ovdje.
- Četvrti (manji) susret održan je povodom dolaska u Zagrebu. Sve obavijesti u izvješću sa susreta.
- Peti je susret održan ljeti 2007. godine uz more.
- Osmi je susret u veljači 2008. godine povodom 5. godišnjice Wikipedije na hrvatskome jeziku bio održan u dva grada, Sisku i Zagrebu.
- Deseti susret po redu i treći službeni održao se 17. siječnja 2009. godine u Zagrebu.
- Jedanaestim susretom po redu obilježila se deseta Wikipedijina obljetnica i osma godišnjica Wikipedije na hrvatskome jeziku.
U usporedbi s drugim Wikipedijama na južnoslavenskim jezicima, zajednica je dugo vremena bila fragmentirana i u stagnaciji, prvenstveno internim sukobima u drugom desetljeću postojanja, masovnim odlaskom suradnika na Wikipediju na srpskohrvatskom i engleskom ili odustajanjem, te izostankom organiziranog rada i edukacija kroz partnerske projekte i programe, kako lokalno, tako i regionalno.
Suradničke nagrade
Wikipedisti na toj inačici Wikipedije jedni drugima dodjeljuju Nagrade crnog rebca, kao i nagrade čije likovno rješenje i format naprave sami suradnici. Nagrade crnog rebca ukupno je dobilo njih -67. U travnju 2012. godine wikipedistice su dobile svoj imenski prostor i napokon postaju suradnice.
Rang
Godine 2006., Wikipedija na hrvatskom bila je na 32. mjestu u svijetu po broju članaka.[1] Do 2015., spala je na 41. mjesto, čime je izgubila devet mjesta za devet godina. Na 20. rođendan Wikipedija 2021. godine, Wikipedija na hrvatskom na 44. je mjestu.
Prigodne adaptacije logotipa
30.000 članaka
40.000 članaka
50.000 članaka
70.000 članaka
90.000 članaka
100.000 članaka
150.000 članaka
5 godina
200.000 članaka
Božićna
Recepcija u hrvatskom društvu
Wikipedija na hrvatskom jeziku imala je različitu reputaciju u različitim fazama svog razvoja. Od potpore i entuzijazma javnosti za osnivanjem, prvotnog rasta i popularizacije, Wikipedija na hrvatskom došla je do izrazito negativne recepcije u krugovima i stručne i šire javnosti, a vrhunac je bio 2013.[2][3] vjerojatno s izjavom ministra Jovanovića.[4] Najčešći razlozi bili su kompromitiranje sadržaja[5] i način upravljanja projektom sve do konca 2020. godine kada se u pitanja upravljanja, te naknadno i sadržaja uključila Zaklada Wikimedija.[6]
Kontroverze 2012. i 2013.
 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Wikipedija:Kontroverza oko hrvatske wikipedije. (Rasprava) |
Dana 20. veljače 2012., Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst Nezavisna Wikipedija hrvatska u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić „i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi,” a on je sam između ostalog napisao jedan „prosječan roman”, koji ipak ima „veze s Ivom Andrićem”.[7] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog „željene osvete za nasilja monarhističkog režima”), ali danas je „demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi”, a sve zbog „starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja”.[7] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svjesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.[7] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, „morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[7] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.” Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji „nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.”[7] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:
| „ | Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.[7] | ” |
Marko Gregović | ||
Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na Wikipedije na hrvatskom jeziku nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na Wikipediji na hrvatskom jeziku, koje, prema novinaru Goranu Peniću, „veličaju NDH”. Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori prozvani su zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[8] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju Wikipediju na hrvatskom jeziku zbog tendencije „falsifikata”.[9]
Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[10] i Jurica Pavičić[11] dali su komentar na cijelu situaciju u kojoj su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[12] Novosti[13] pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.[14]
Jedan članak, „Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. – 2012.” – koji je pregledao stanoviti administrator Wikipedije na hrvatskom jeziku – sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, teorija zavjere i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.[15][16][17][18]
Zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju pokrenut je zahtjev za mišljenje stjuarda o ponašanju administratora.
Dana 26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za skidanjem ovlasti trojici administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku, na čiji je rad bilo najviše prigovora na meta-wikiju, ali su tijesnom većinom od oko 53 – 55 % glasova dobili povjerenje lokalne zajednice.[19] Naknadno je, 2020. godine, utvrđeno kako su neki glasovi podrške na tom glasovanju lažirani upotrebom više računa (njih barem 19) koji pripadaju istom suradniku.[20] Suradniku je zbog tog postupka, odlukom globalne zajednice[21], izglasana globalna blokada, a svi njegovi suradnički računi zaključani su 28. studenoga 2020.[22] Mediji su naknadno popratili ovu vijest i novu dinamiku.[23][24]
Medijska recepcija i istraživanja
Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.[25]
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Literatura
- Kolbitsch, Josef; Maurer, Hermann. Community Building around Encyclopaedic Knowledge // Journal of Computing and Information Technology – CIT, Sveučilišni računski centar, Zagreb, Vol. 14, No. 3, rujan 2006., str. 175–190., ISSN 1330-1136
- Štajduhar, Tomislav. Wikipedia: enciklopedija novoga doba // croatiabiz.com : časopis o suvremenom poslovanju, Olympic International d.o.o., Zagreb, br. 33, ožujak 2005., str. 71–72., ISSN 1333-8668
Vidi još
- Wikipedija:Aktualno
- Wikipedija na srpskom jeziku
- Wikipedija na bošnjačkom jeziku
- Wikipedija na crnogorskom jeziku
- Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hrvatska Wikipedija |
- Hrvatski junaci Wikipedije Nacional, 2005.
- Ante Tomić: Kolumna o opisu Miljenka Jergovića na hrvatskoj Wikipediji
- Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju Jutarnji list, 2007.
- Neke od radijskih ili televizijskih snimki u kojima su naši wikipedisti predstavili projekt
Meta-Wiki
- Popis pristranog i kontroverznog sadržaja na Hrvatskoj Wikipediji (2013.)
- Popis upitnih postupaka administratora na Hrvatskoj Wikipediji (2013.)
| |||||||||||||||||