Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gorušičina plavulja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Hebeloma sinapizans)
Gorušičina plavulja
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Hymenogastraceae
Rod: Hebeloma
Vrsta: H. sinapizans
(Paulet) Gillet (1878.)
Dvojno ime
Hebeloma sinapizans
Sinonimi
*Hypophyllum sinapizans Paulet (1793.)
  • Agaricus sinapizans (Paulet) Fr. (1838.)
  • Hebeloma sinapizans (Paulet) Sacc. (1887.)

Gorušičina plavulja ili rotkvičava tupavica (lat. Hebeloma sinapizans) je nejestiva gljiva (ili čak lagano otrovna) iz porodice Hymenogastraceae.

Opis

  • Klobuk gorušičine plavulje je širok od 5 do 12 centimetara, najprije konveksan zatim otvoren i tupo ispupčen, mesnat, može biti žutorđav, prljavosmeđ ili crvenkastosmeđ, za vlažna vremena malo mazav, rub je svjetliji i malo valovit.
  • Listići su prilično gusti, uski i poput luka prirasli na stručak, ili ponekad mogu biti trbušasti i slobodni, smeđi, oštrica je sitno pahuljičasta.
  • Stručak je visok od 5 do 15 centimetara, u pravilu valjkast, pri dnu nešto deblji ili gomoljasto zadebljan, blijed ili bjelkast i prirašteno smeđe čehast, šupalj; od sredine klobuka prema cjevastoj šupljini visi meso klobuka poput viska, odnosno sige. Ova se najtipičnija značajka najbolje vidi na presjeku stručka.
  • Meso je prilično debelo, bljedoliko, zadah je neugodan po rotkvici (lat. Raphanus sativus), okus gorak.
  • Spore su ovalno eliptične, malo bradavičave, 10 – 12 x 6 - 8 μm, u masi poput boje duhana.

Stanište

Gorušičina plavulja u kasno ljeto i jesen u skupinama ili krugovima po svim šumama, često se može pronaći u parkovima, osobito ispod breze.

Upotrebljivost

Gorušičina plavulja nije jestiva, vjerojatno lagano otrovna. [1]

Sličnosti

Gorušičina plavulja je pravi predstavnik roda Hebeloma u koje ne postoji ni jedna jestiva vrsta. Prilično je raširena i prava je šteta što nije jestiva. Vrlo lako se može zamijeniti također nevaljalom plavuljom (lat. Hebeloma crustuliniforme Quel.), koja ima svjetliji klobuk, a stručak je uvijek pun, po čemu se najbitnije razlikuje od gorušičine plavulje.

Slike

Izvori

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gorušičina plavulja.