Galicija (srednja Europa)

Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske. Regija je postala poznata nakon stvaranja srednjovjekovne Galičke Kneževine.

Galicija ili Galičina je dobila ime prema srednjovjekovnom političkom središtu ukrajinskom gradiću Galiču (čitaj: Halič) koji se danas nalazi u ukrajinskoj Ivano-Frankivskoj oblasti. Prema određenim povjesničarima slaveniziran naziv »Galič« (»Galičina«) ima keltsko porijeklo prenešeno iz starorimske provincije Galije također u većini naseljene Keltima.

Tijekom povijesti regija je bila dom više naroda, posebno Ukrajinaca, Poljaka, Nijemaca i Židova. Jezgru povijesne Galicije čine tri oblasti na zapadu Ukrajine: Lavov, Ternopilj i Ivano-Frankivsk. Glavni grad je Ljviv (ukr. Lviv, pl. Lwów, njem. Lemberg), a važnije rijeke koje teku tom regijom su Dnjestar i Prut.

Povijest

Galicija ili Galičina je pradomovina (Bijelih) Hrvata, a i danas postoje Ukrajinci iz tog područja, poput Dmytra Pavlyčka, koji tvrde da su njihovi preci pripadali plemenu Bijelih Hrvata. Pred razornim mongolskim napadom u 13. stoljeću, Bijeli Hrvati (Bijela Hrvatska) su počeli napuštati te prostore naseljavajući već poznat put između Karpata i Jadranskog mora odnosno Panonsku nizinu i druge prostore prema Jadranu.

U 18. i 19. stoljeću je imala, pored prevladavajuće ukrajinske i poljske (i bjelohrvatsku, ako uzmemo u obzir podatke o nacionalnom izjašnjavanju useljenika u SAD s konca 19. i početka 20. stoljeća), i značajnu njemačku i židovsku zajednicu.

Galicija je prvi jači politički autoritet stekla u sklopu Kijevske Rusi tijekom 11. stoljeća za vremena kijevskog kneza Vladimira Velikog. U 14. stoljeću Galicija je u cijelosti došla pod vlast Poljske, dok su Ukrajinci postupno gubili političku autonomiju na tim prostorima. Nekoliko stoljeća kasnije, ti su prostori došli pod upravu Habsburške monarhije, a poslije se našla u austrijskom dijelu Austro-Ugarske.

U 20. stoljeću Galicija je bila poprište brojnih bitaka. U 1. svjetskom ratu je bila bojište gdje su se srazile Austro-Ugarska i Njemačka protiv Rusije.

Galicija ili Galičina je u 20. stoljeću bila zapadno središte ukrajinskog narodnog preporoda, u njoj je bila čvrsto propagirana neovisnost ukrajinske države od Sovjetskog Saveza. Nakon Holodomora 1933., Galicija je postala glavno središte Organizacije Ukrajinskih Nacionalista.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Galicija (srednja Europa) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.