Hidroelektrana Rijeka ili HE Rijeka je visokotlačno derivacijsko postrojenje, te protočna hidroelektrana koja koristi vode vodotoka Rječine. Strojarnica je smještena na koti 5 m nad morem, uz korito Rječine, blizu morske obale. Zahvat vode je smješten nekoliko kilometara uzvodnije u koritu Rječine, na koti 229,5 m nad morem. Izgradnjom betonske gravitacijske brane visine 35 m na Rječini kod sela Grohova ostvaren je zahvat vode za hidroelektranu i umjetno jezero korisnog obujma 470 000 m3. Maksimalni radni vodostaj u umjetnom jezeru je 229,5 m nad morem. Na sredini brane nalaze se dva preljevna polja, sa zaklopkama za evakuaciju velikih voda. [1]
Voda iz akumulacije Valića usmjerava se na postrojenja HE Rijeke preko dovodnoga tlačnog tunela. Postrojenja su u dolnjem toku, neposredno uz izvor Zvir.[2]
U temeljnom dijelu brane smještena su dva temeljna ispusta opremljena segmentnim zatvaračima. Neposredno uz branu, na desnoj obali jezera, smješten je ulazni uređaj dovodnog tunela opremljen finom rešetkom i tablastim zatvaračem. Dovodni tlačni tunel promjera 3,2 m i dužine 3117 m, dovodi vodu do vodne i zasunske komore smještene u brdu Katarina iznad Rijeke, gdje počinje tlačni cjevovod. Vodna komora izvedena je s dvije horizontalne komore, svaka dužine 30,7 m i s jednim vertikalnim oknom, koje na vrhu završava još jednom horizontalnom komorom i spojem s otvorenim bazenom vodne komore. U zasunskoj komori smješten je leptirasti zatvarač.
Čelični tlačni cjevovod promjera 2,3 m pri vrhu i 2,2 m pri dnu, dugačak je 803 m i položen u kosi rov. Ispred same strojarnice tlačni cjevovod se račva prema dvije proizvodne jedinice. U podzemnoj strojarnici su smještene dvije proizvodne jedinice. Hidroelektrana Rijeka ima dvije Francisove turbine, snage 19,8 MW, instaliranog protoka 10,5 m3/s i konstriktivnog pada 213 m, s predturbinskim kuglastim zatvaračem, regulatorom i tlačnom napravom. Električni generatori su snage 23 MVA, stupnja iskorištenja 0,8 i generatorskog napona 10,5 kV. Ukupna instalirane snage Hidroelektrane Rijeka je 36,8 MW.
Visinska razlika između vode u izgrađenom umjetnom jezeru i vodnih turbina i generatora hidroelektrane je 225 m, a maksimalna joj je godišnja proizvodnja 130 GWh (ostvarena 1979.). Tijekom 2006., Hidroelektrana Rijeka je ostvarila proizvodnju od 93 GWh, dok se prosječno proizvodi 89 GWh godišnje. [3]
Slike
-
Brana Hidroelektrane Rijeka.
-
Presjek brane na Hidroelektrani Rijeka.
-
Dovodni tunel Hidroelektrane Rijeka.
-
Vodna komora Hidroelektrane Rijeka.
-
Tlačni cjevovod Hidroelektrane Rijeka.
Izvori
- ↑ [1] "Vodne turbine" dr.sc. Zoran Čarija, Tehnički fakultet Rijeka, 2010.
- ↑ Žic, Elvis; Palinić, Nana; Čebuhar, Larsen; Kajapi, Ivan: Brana i akumulacija Valići na vodotoku Rječine (sažetak), V. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini posvećena temi Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe - baština arhitekture i građevinarstva (održana 25. - 26. svibnja 2012.): Zbornik sažetaka, Palinić, Nana (ur.). - Rijeka : Pro Torpedo , 2012. 48-49.
- ↑ [2] "HE Rijeka" HEP, 2011.