Geofizički zavod Andrija Mohorovičić
Geofizički zavod Andrije Mohorovičića je temeljna je geofizička ustanova u Hrvatskoj. Jedina je koja provodi visokoškolsko obrazovanje u području geofizike i to na sve tri sveučilišne razine – školujući meteorologe, oceanografe i seizmologe.[1]
Povijest
Početci sežu u sredinu 19. stoljeća. Profesor fizike Ivan Stožir obavio je prvo mjerenje 1. prosinca 1861. godine na meteorološkoj postaji Opservatorija Kraljevske velike realke na Griču. Naslijedio ga je Andrija Mohorovičić. U 29 godina rada unaprijedio je opservatorij u suvremeni suvremeni samostalni Geofizički zavod. Za njegova rada zavod je postao ustanova koja je upravljala meteorološkom mrežom postaja u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, poboljšao službu točnog vremena, uspostavio seizmološku postaju i opažačku mrežu te uveo mjerenja Zemljinog magnetskog polja. Za njegova rada zavod se počeobaviti znanstvenim istraživanjima u tim disciplinama, kao i nastava iz geofizike na Sveučilišta u Zagrebu. Djelatnost je vremenom obuhvatila i fizičku oceanografiju uspostavom mareografske postaje u Bakru (osnovane 1929.[2][3]), u kojoj i danas (stanje listopada 2025.) se mjeri visina morske razine. Godine 1947. osnovan je zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet te prvi diplomski studij geofizike s meteorologijom, te je dio djelatnika i resursa izdvojeno u ustanovu, današnji Državni hidrometeorološki zavod. 1951. je Geofizički zavod i formalno dijelom PMF-a. 1985. se iz Zavod izdvojila Seizmološka služba, a danas Seizmološka služba i Geofizički zavod tvore Geofizički odsjek PMF-a. 2012. godine osnovan je Geomagnetski opservatorij Lonjsko polje.[1]
Oko 2020-ih započela su istraživanja u području fizičke limnologije.[1]
= Djelatnost
Najviše se istražuje procese i pojave u svezi s Hrvatskom i okružjem: bura, meteotsunamiji, morske struje i ina gibanja u moru, građa Zemljine unutrašnjosti te potresi, njihovi uzroci i posljedice, ali i fizikalni procesi općenito kao što je međudjelovanje Sunca sa Zemljinim magnetskim poljem i ionosferom. Klimatske promjene se rastuće proučava, kao i njihov upliv na ekstremne vremenske pojave, na razinu mora, na poljoprivredu, urbana područja i dr. [1]
Obrazovanje kadrova
Zavod neprestance radi na unaprjeđenju kakvoće znanstvenog, nastavnog i stručnog rada. Godišnje (stanje 2020-ih) prosječno iznjedri 13 prvostupnika geofizike, 11 novih geofizičara, magistara fizike-geofizike, te tri doktora znanosti. [1]
Izdanja
Zavod izdaje od 1984. međunarodni znanstveni časopis Geofiziku. List je potpuno otvorena pristupa. Od 2007. je uvršten u bibliografsku bazu WoS Core Collection, od 2018. u renomiranu bazu Current Content Connect. Dvogodišnji čimbenik odjeka (IF) za 2020. iznosi 1.636 (Q3), uz vodilju rasta.[1]