Fethullah Gülen

Fethullah Gülen

Fetullah Gülen (Pasinler, 27. travnja 1941.) je turski propovjednik i bivši imam. On je osnivač Pokreta Hizmet. Trenutno živi u dobrovoljnom egzilu u Saylorsburgu u Pennsylvaniji, u SAD-u. Gülen jedan je od najvećih islamskih učenjaka i mislilaca današnjice koji je pokrenuo mase ljudi na širenje nauke i obrazovanja.On je čovjek koji je oživio duh tolerancije i dijaloga kako u Turskoj tako i na Istoku i  Zapadu.Njegov trud i rad na putu predstavljanja islama u njegovom pravom liku je od velikog značaja za cijelo čovječanstvo.

Gülen zastupa anadolijsku (hanefijsku) verziju islama, koja proizilazi iz učenja sunitskog muslimanskog učenjaka Saida Nursîja. Gülen je izjavio da vjeruje u znanost, međuvjerski dijalog i višestranačku demokraciju. Započeo je dijalog s Vatikanom i nekim židovskim organizacijama. . Gülen je pored projekta obrazovnih institucija pokrenuo i projekat dijaloga otvaranjem fondacija, udruženja i centara za dijalog. Prva fondacija koja je  osnovana 1994 g. s ciljem uspostavljanja dijaloga te razumijevanja i tolerancije među piscima,novinarima,političarima,profesorima,umjetnicima i pripadnicima različitih vjerskih konfesija je Fondacija Novinara i Pisaca (Gazeteciler ve Yazarlar Vakfı), čiji je počasni predsjednik bio Fethullah Gülen. Ova fondacija je od svog osnivanja započela sa konferencijama,okruglim stolovima, debatama i različitim zajedničkim sastancima. Oni koji su participirali na ovim sastancima začeli su nova osobna prijateljstva, tako da su ranije suprotstavljene strane ubrzo ostvarile bogatsvo različitosti. Posebno su vjerski lideri dali dobar primjer zajedništva u razlikama.

Datoteka:Fethullah Gülen'in gençliği.png

Fethullah Gülen

Jedan takav primjer je bio i sastanak 1996 g. između Gülena i Patrijarha Grčke pravoslavne Crkve Bartelomea koji je imao veliki odjek u turskoj javnosti. Na ovaj način su se započele aktivnosti u razvijanju dijaloga između muslimana i nemuslimanskih zajednica u Turskoj.

Posebnu pažnju turske javnosti i šire je privukao sastanak Gülena i Pape Pavla II u Vatikanu 1998 g. Gülen je na ovaj sastanak otišao sa jasnim projektima koji su se ticali ne samo turskog naroda već i svih muslimana a također i katoličkog svijeta.Sastanak je organizovan sa ciljem produbljenja dijaloga između muslimana i kršćana. Gülen je Papi na ovom sastanku ponudio sljedeće preporuke i projekte;

1.           Organizovati zajedničke posjete mjestima na Bliskom istoku kao što su Antakja, Tarsus, Efes i Jerusalem, a sve u povodu nastupanja trećeg milenija kršćanske vjere.

2.           Poduzeti neophodne korake kako bi se Jerusalem proglasio međunarodnom zonom koju bez ikakvih viza i dozvola mogu posjećivati svi kršćani, muslimani i Jevreji.

3.           Organizovati pod pokroviteljstvom vjerskih lidera tri velike religije konferencije u svjetskim prijestolnicama, s tim da se prva konferencija takve vrste organizuje na tlu SAD-a.

4.           Osnovati nezavisni univerzitet na području Harrana, koji će služiti u cilju zadovoljavanja potreba sve tri velike religije, uz mogućnost razmjene studenata sa univerzitetima koji djeluju unutar islamske i kršćanske geografije.

Gülen je aktivno uključen u socijalne debate, koje se tiču budućnosti Turske i islama u modernom svijetu. U medijima na engleskom jeziku, opisan je kao "jedna od najvažnijih muslimanskih ličnosti". Njegov pokret opisan je kao da "ima karakteristike kulta", a njegova tajnovitost i utjecaj u turskoj politici uspoređuje se sa "islamskim Opus Dei".

Gülen se zalaže za ulazak Turske u EU i protivi se turskom anganžmanu u ratu u Siriji.

Pokret Hizmet danas raspolaže sa stotinama fakulteta i tisućama škola i drugih obrazovnih institucija u preko 100 zemalja svijeta. Također raspolaže i bankama, nevladinim udrugama i medijima.