Ištrak[1] (mađ. Eszterágpuszta) je nekad bilo samostalno selo u južnoj Mađarskoj.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45,93637 sjeverne zemljopisne širine i 18,24445 istočne zemljopisne dužine, južno od Pečuha, jugoistočno od Salante, a zapadno pored Nijemetskog potoka.
Upravna organizacija
Nalazi se u Pečuškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji.
Upravno je spojen sa Salantom.
Povijest
U 17. stoljeću dolaze katolički Hrvati iz grupe Bošnjaka, za čije se naseljavanje 1690-ih zalagao pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (Ignác Mátyás Radonay).
Pred sami kraj Prvoga svjetskog rata, 14. studenoga 1918. godine ovaj su kraj osvojile postrojbe vojske Kraljevine Srbije, koje su zauzele veliki dio Baranje. U to je vrijeme u Salanti i Nijemetu 95% stanovništva bili su Južni Slaveni. Kolovoza 1921. srpske postrojbe su napustile Baranju. Kraj Drugoga svjetskog rata Ištrak je dočekao 30. studenoga 1944. godine. Dan ranije njemačke postrojbe bile su stacionirani u Salanti, a sovjetske u Nijemetu. Nijemetski potok bio je bojišnica.
U Ištraku je 1904. podignuta kapela Srca Isusova (Zsolnay-kapela). Na pročeljima su glazirane žuto-smeđe Zsolnay pločice s vodoravnim prugama.[2] Pokraj kapele je Zsolnay-zvonik.45°56′12″N 18°14′48″E / 45.93661°N 18.24666°E
Gospodarstvo
U Ištraku je pokusna postaja za biljnu raznolikost koja upravlja pokusnim stanicama za sortu južnog Podunavlja.[3]
Stanovništvo
U Ištraku živi zajednica Hrvata iz skupine Bošnjaka [4]. 2011. godine Ištrak je imao 85 stanovnika i 31 kućanstvo.
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj. Folia onomastica croatica 14/2005., str. 64.
- ↑ Szalánta templomai. nagyvofely.hu
- ↑ Az MgSzH székhelye és telephelyei. Nemzeti Élelmiszerlánc-biztonsági Hivatal. Pristupljeno 23. siječnja 2018.
- ↑ Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net