Eksplozija u Zmijonoščevom superskupu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Eksplozija u Zmijonoščevom superskupu

Eksplozija u Zmijonoščevom superskupu je eksplozija koju su zabilježili znanstvenici u Zmijonoščevom superskupu. Najjača je eksplozija u povijesti od Velikog praska. Pet puta je jača od prijašnjeg rekordera, (izuzme li se Veliki prasak), erupciju u skupu MS 0735.6+7421 ([1]). Smatra se da je nastala u 390 milijuna svjetlosnih godina udaljenoj supermasivnoj crnoj rupi. Vjeruje se da je iza nje ostala divovska udubina u Zmijonoscu.[2] Golemo oslobađanje energije primijetili su jer su promatrali neuobičajeno zakrivljen rub golemi skup galaktika. Pitanje moguće eksplozije iskrsnulo je prvi put 2016. godine u studiji koju je predvodio Norbert Werner, koji je ispitivao slike uhvaćene Nasinom promatračnicom X-zraka Chandrom. Werner i kolege izvijestili su o čudnom zakrivljenom rubu u skupu. Rad nije utvrdio eksploziju, ali izračunali su kolika bi ta eksplozija morala biti.[3] Prve su ocjene bila da je to zbog goleme skupine tisuća odvojenih galaksija između kojih konfluiraju vrući plinovi i tamna tvar. Nakon otkrića ovog praska smatraju da je mogući uzrok golema šupljina unutar plinova koji su u tom galaktičkom skupu, nastala kao posljedica emisija iz središnje crne rupe. Današnje objašnjenje nije iz prve izgledalo najbolje zbog vrlo velike udubine, u koju može stati 15 naslaganih Kumovih slama. Međutim podatci pribavljeni promatranjima teleskopima Murchison Widefield Array (MWA) u Australiji i Giant Metrewave Radio Telescope (GMRT) u Indiji potvrdila su im teoriju. Rad je objavljen pod naslovom Discovery of a Giant Radio Fossil in the Ophiuchus Galaxy Cluster u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal[2][4] 27. veljače 2020. godine. Preprint je dostupan preko arXiv.org.[3][5]

Kombinirani podatci pokazuju da je zakrivljeni rub doista dio zida udubine, zato što mu granice obiluju radijskim zračenjem. Emitirani valovi po svoj prilici nastali su kad je prasnula crna rupa i time je ubrzalo elektrone do brzine blizu svjetlosne. Podatci o radio zračenjima pristaju u X-zrake kao ruka u rukavici, opisali su znanstvenici. Čini se da je prestala eksplozija, jer zabilježeni radiovalovni podatci ne dokazuju izbacivanje mlaza u tijeku.[3]

Udubina je široka 100 milijuna svjetlosnih godina. Eksplozijom je izbačen oko 270 milijuna sunčevih masa.[6][7][8][9]

Izvori

  1. NASA
  2. 2,0 2,1 HRT V.K./Hina: Znanstvenici zabilježili najjaču eksploziju u svemiru nakon Velikog praska, 28. veljače 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
  3. 3,0 3,1 3,2 (eng.) Space.com Mike Wall: Boom! Scientists spot the biggest known explosion in the universe, 27. veljače 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
  4. Večernji list Hina: Znanstvenici zabilježili najjaču eksploziju u svemiru nakon Velikog praska, 28. veljače 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
  5. ArXiv
  6. • Nepoznat parametar: first5
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last4
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first4
    • Nepoznat parametar: last5
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  7. • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar type nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar last nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar first nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar work nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi newspaper
  8. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web