Draperova točka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Draperova točka se vidi na tamno crvenom prijelazu između svjetlog i tamnog dijela, a odgovara temperaturi od 525˚ C

Draperova točka je približna temperatura iznad koje gotovo svi kruti materijali zrače vidljivu svjetlost, kao posljedicu zračenja crnog tijela. Ustanovio ju je kao 798 K (525 ˚C), John William Draper 1847. [1] [2] [3]

Tijela kod temperatura nešto ispod Draperove točke, zrače prije svega u infracrvenom području i emitiraju zanemarivu količinu vidljive svjetlosti. Vrijednost se može izračunati korištenjem Wienovog zakona pomaka: [4]

[math]\displaystyle{ \nu_{peak} = { 2.821 \over h} kT }[/math]

Gdje je νpeak (u hertzima) – vršna frekvencija Draperove točke, k - Boltzmannova konstanta, h - Planckova konstanta i T - termodinamička temperature u Kelvinima.

Računanjem dobijemo vrijednost od 46,9 teraherza, što je u infracrvenom području, uglavnom nevidljivo, osim tamno crvene boje koja neznatno svijetli. [5]

Izvori

  1. "Science: Draper's Memoirs", publisher = London: Robert Scott Walker, 1878., [1]
  2. "Radiation heat transfer: a statistical approach" J. R. Mahan, publisher = Wiley-IEEE, 2002. [2]
  3. "Production of Light by Heat" John William Draper, journal = The London, Edinburgh and Dublin philosophical magazine and journal of science, publisher = Taylor & Francis, 1847. [3]
  4. "Statistical Physics" Wannier Gregory H., 1987., publisher= Dover Publications
  5. "Biology: Concepts and Applications" Cecie Starr, publisher = Thomson Brooks/Cole, 2005. [4]