Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu
Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu
| |
|---|---|
 Korice romana | |
| Naziv izvornika | Osudy dobrého vojáka Švejka za světové války |
| Autor | Jaroslav Hašek |
| Država | Češka |
| Jezik | češki |
| Vrsta djela | roman |
| Rod (stil, žanr) |
Satira/ Komedija |
| Izdavač |  A. Synek izdavači
|
| Datum (godina) izdanja |
1923. |
| Korice | tvrde i meke |
| Broj stranica | 512 |
| Vrijeme radnje | 1914. |
| Mjesto radnje | Austro-Ugarska |
| ISBN broj | Nema |
"Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu" (češki "Osudy dobrého vojáka Švejka za světové války") slavni je češki satirični roman iz 1923. pisca Jaroslava Hašeka u kojemu se ironizira i ismijava militarizam i imperijalizam tijekom Prvog svjetskog rata. Fiktivni junak Jozef Švejk postao je ikona u češkom podneblju.
Uvod[uredi]
- REDIRECT Predložak:Otkrivanje radnje
Autor Jaroslav Hašek je "Švejka" isprva zamislio kao ciklus od 6 romana, no umro je ne uspjevši dovršiti ni četvrti nastavak. Ipak, prva tri dijela romana, koja imaju i biografskih elemenata, postala su iznimno slavna. Isprva ga je književna kritika potpuno pokopala smatrajući ga jeftinom komedijom za šire mase, no čitatelji su bili zadovoljni identificirajući se sa nevinim i naivnim junakom koji pravi budalu od autoriteta oko sebe. "Švejk" je zbog svoje parodije militarizma bio jedan od romana kojeg su spalili nacisti 1933.
Radnja[uredi]
Prag u doba Austro-Ugarske monarhije, 1914. Švejk je sredovječni, prostoumni čovjek koji prodaje pse i živi u stanu gđe. Muller. Franjo Ferdinand nedavno je ubijen u Sarajevu i Švejk u krčmi predvidi da će ubrzo izbiti rat jer su Ferdinanda ubili Turci, pa ga uhapsi tajni agent Bretschneider. Završi u ludnici, ali biva pušten kada izbije prvi svjetski rat i prisilno unovačen makar boluje od reume. Švejk postaje pomoćnik pijanom svećeniku koji na fronti drži mise, a nakon toga i natporučniku Lukašu. Kad za Lukaša ukrade psa od nekog pukovnika, obojica završe u vlaku prema ruskoj bojišnici. Na taborskoj postaji optužen je da je povukao alarmnu kočnicu i s obzirom da je propio novce za kartu, a dokumenti su mu bili kod natpor. Lukaša, morao je pješice do Čeških Budejovica. Putimski stražmeštar ga uhićuje i optužuje za špijunažu, ali pisećki žandarski kapetan ga pušta da ide u svoju brigadu.
Ekranizacije[uredi]
- 1955. snimljen je animirani film Jirija Trnka.
- 1957. snimljen je 2 dijelni film koji je režirao Karel Steklý.
- 1960. snimljena je njemačka verzija.
- 1972. snimljena je TV serija od 13 nastavaka za njemačku televiziju.
