Blagajev likovac | |
---|---|
Blagajev likovac u cvatu | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Osjetljivi | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Malvales |
Porodica: | Thymelaeaceae |
Rod: | Daphne |
Vrsta: | D. blagayana |
Dvojno ime | |
Daphne blagayana Freyer |
Blagajev likovac (lat.Daphne blagayana), nekada i Maslinica[1] je nizak grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Europe. Zaštićen je u većini zemalja gdje ga se može pronaći, uključujući Hrvatsku, gdje je klasificiran kao osjetljiva vrsta (VU)[2], a od 1952.g. strogo je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode, na svim prirodnim nalazištima.[3]
Rasprostranjenost
Blagajev likovac danas se može naći na rijetkim lokalitetima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori, sjeveroistočnoj Italiji, a opisan je i u Rumunjskoj i Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Raste na dolomitu i vapnencu. Najčešće se može naći na planinskim livadama, na visinama do 1900 metara, a rjeđe u grabovim šumama, na kršu ili svjetlijim crnogoričnim šumama.
U hrvatskoj ga se može naći samo na Žumberačkoj gori (u predjelima uz potok Sušicu, te Samoborskom gorju, među ostalim i na brdu Oštrc gdje je viđen, prvi put u Hrvatskoj, i to 1888. godine) i na Medvednici.[4]
Opis
Niski je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Listovi su vazdazeleni, kožasti i sjajni, izduženi s malom bodljicom na vrhu . Cvjetovi su u obliku gustog cvata. Cvjeta u travnju i svibnju.[5]
Otkriće
Otkriven je u okolici mjesta Polhov Gradec u Sloveniji, 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Rihardu Blagaju , botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta, nakon što su mu je lokalni ljudi donijeli. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II. Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk, u podnožju Polhograjskog hribovja, gore na kojoj je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.[6]
Izvori
- ↑ http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_flora2.htm
- ↑ http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120131/dzzp201201311325180.pdf
- ↑ http://www.cvijet.hr/content.aspx?GID=2&id=37
- ↑ http://cvjecarnica.eu/blagajev-likovac/
- ↑ http://cvjecarnica.eu/blagajev-likovac/
- ↑ http://www.td-polhovgradec.si/blagajev_spomenik