Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Blagajev likovac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Daphne blagayana)
Blagajev likovac
Blagajev likovac u cvatu
Blagajev likovac u cvatu
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malvales
Porodica: Thymelaeaceae
Rod: Daphne
Vrsta: D. blagayana
Dvojno ime
Daphne blagayana
Freyer

Blagajev likovac (lat.Daphne blagayana), nekada i Maslinica[1] je nizak grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Europe. Zaštićen je u većini zemalja gdje ga se može pronaći, uključujući Hrvatsku, gdje je klasificiran kao osjetljiva vrsta (VU)[2], a od 1952.g. strogo je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode, na svim prirodnim nalazištima.[3]

Rasprostranjenost

Blagajev likovac danas se može naći na rijetkim lokalitetima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori, sjeveroistočnoj Italiji, a opisan je i u Rumunjskoj i Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Raste na dolomitu i vapnencu. Najčešće se može naći na planinskim livadama, na visinama do 1900 metara, a rjeđe u grabovim šumama, na kršu ili svjetlijim crnogoričnim šumama.

U hrvatskoj ga se može naći samo na Žumberačkoj gori (u predjelima uz potok Sušicu, te Samoborskom gorju, među ostalim i na brdu Oštrc gdje je viđen, prvi put u Hrvatskoj, i to 1888. godine) i na Medvednici.[4]

Opis

Niski je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Listovi su vazdazeleni, kožasti i sjajni, izduženi s malom bodljicom na vrhu . Cvjetovi su u obliku gustog cvata. Cvjeta u travnju i svibnju.[5]

Otkriće

Otkriven je u okolici mjesta Polhov Gradec u Sloveniji, 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Rihardu Blagaju , botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta, nakon što su mu je lokalni ljudi donijeli. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II. Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk, u podnožju Polhograjskog hribovja, gore na kojoj je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.[6]

Izvori

Vanjske poveznice