Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš Данило Петровић Његош | |
---|---|
Crnogorski vladika | |
Vladavina | 1697. - 11. siječnja 1735. |
Prethodnik | Sava I. Očinić |
Nasljednik | Sava II. Petrović Njegoš (1735. – 1781.) Vasilije Petrović Njegoš (1750. – 1766.) |
Dinastija | Petrović Njegoš |
Rođenje | oko 1670. |
Smrt | 11. siječnja 1735. |
Vjera | Pravoslavac |
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. - Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se u Njegušima u obitelji trgovca Šćepana Kaluđerovića i majke Ane koja je kasnije postala časna sestra. Imao je brata Radula, poznatijeg kao Rade Ščepćev. Poslije smrti vladike Save Očinića 1696. izbili su sukobi oko izbora novog vjerskog poglavara. Danila je izabrala plemenska skupština 1697. godine na prijestolje tada faktički neovisne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, jer Danilo nije priznao autoritet patrijarha u Peći. Od njegova vremena, crnogorske vladike (mitropoliti) su bili i državni poglavari.
Njegoš je opjevao vladiku Danila u Gorskom vijencu (knjiga tiskana 1847.) kao pokretača "istrage poturica", odnosno, pokolja Crnogoraca koji su, na prostoru u to vrijeme slobodnoga teritorija crnogorske države primili islam.
No, u historiografiji nema pouzdanih podataka da se početkom 18. stoljeća taj događaj uistinu dogodio.
Titula mitropolita Danila[uredi | uredi kôd]
U tituli mitropolita Danila se ne spominje crnogorsko ime, samo skenderijsko i primorsko. Povjesničar Andrija Luburić u knjizi Porijeklo i prošlost Dinastije Petrović navodi više njegovih pisama i u svima titula je ista. Tako u pismu iz 1704. godine, između ostaloga piše: Danil, božijeju milostiju mitropolit skenderski i primorski [1]. I Johann Georg Kohl u knjizi Putovanje u Crnu Goru opisuje zvono koje je izliveno u Mlecima u vrijeme mitropolita Danila. Na zvonu je pisalo: Daniel Mitropolita di Scanderia ed oltra Marina... anno 1718. [2] Savo Brković je isto tvrdio za vladiku Danila, iako po pitanju vladike Save griješi, jer je on imao u ranijem period jednaku titulu kao i Danilo. [3] I u gramati ruskog cara Petra Velikog Danilo je spomenut kao mitropolit skenderijski i primorski. [4]
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Luburić, Andrija (1940). Porijeklo i prošlost Dinastije Petrović, knjiga prva, str. 29.. Beograd
- ↑ Kol, Johan Georg (2005). Putovanje u Crnu Goru, str. 129.. Podgorica: CID
- ↑ Brković, Savo (1974). O postanku i razvoju crnogorske nacije, str. 47.. Titograd: Grafički zavod. https://www.scribd.com/document/235978423/Savo-Brkovi%C4%87-O-postanku-i-razvoju-crnogorske-nacije
- ↑ Gramata Petra Velikog. http://www.magister.msk.ru/library/history/solov/solv16pd.htm
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Rodoslov crnogorske dinastije Petrović Njegoš
- Članak na crnogorskom jeziku pokazuje neprijateljski odnos srpskih patrijaraha i vladike Danila Petrovića Njegoša
Prethodnik: | crnogorski vladika | Nasljednik: |
Sava I. Očinić (1694. - 1696.) | Sava II. Petrović Njegoš (1735. - 1781.) Vasilije Petrović Njegoš (1750. - 1766.) |