Dagerotipija

1840–1841 Camera obscura i ploče za dagerotipiju "Grand Photographe" Charles Chevalier (Musée des Arts et Métiers)

L'Atelier de l'artiste. Dagerotipija iz 1837., autor Louis J.M. Daguerre, prvi koji je potpuno definirao ovaj proces^[1]

Dagerotipija je prvi fotografski proces koji je imao i komercijalnog uspjeha, a naziv je dobila prema svom izumitelju francuzu Louis Daguerreu. Slika je bila direktni pozitiv na ploči od posrebrenog bakra, dobiven putem kamere. Ove ploče bile su od tzv. šefildski platiranog bakra, naime debeli komad bakra obložen srebrnim limom bi se zagrijao te potom obradio valjanjem. Rezultat je bila bakrena ploča obložena tankim slojem srebra.^[2] Površina dagerotipijske ploče je poput zrcala, sa slikom direktno na srebrnoj površini, ista je izrazito fragilna, te se lako može čak i prstom obrisati, te se mora gledati pod određenim kutom kao bi slika bila vidljiva. Ovisno o kutu gledanja, sliku se može vidjeti bilo kao pozitiv bilo kao negativ.

Nakon što je Louis Daguerre desetak godina radio na projektu razvijanja tehnike snimanja, Académie des Sciences je 9. siječnja 1839. je podržala projekt, te je izum otkupila francuska država - Daguerre je zauzvrat dobio doživotnu rentu - te ga je 19. kolovoza 1839. francuska vlada proglasila projektom "Libérez au monde" (fr. Slobodnim za svijet); objavivši sve tehničke upute kako bi ih svi mogli koristiti, kao dar Francuske čitavom čovječanstvu.

Prve su dagerotipije izrađene pomoću Chevalierovih leća koje su bile vrlo "spore", kao svjetloosjetljivi materijal korišten je srebrni jodid dobiven izlaganjem ploče parama joda. Ovo pak znači da je ekspozicija bila vrlo duga, odnosno preduga za izradu portreta, tako da su prvi subjekti bile ulične scene i arhitektonske studije. Nakon što se iza 1841. godine - kada je bečki matematičar Petzval razvio za potrebe Dagerotipije leću koja će biti znatno bolja od do tada korištene Chevalierove leće - počelo koristi Petzvalove leće, dagerotipija se počela naveliko koristiti za izradu portreta.

Dagerotipije su stvarale samo jednu snimku, koju se nije moglo umnožavati. Veličina cijele dagerotipske ploče je bila 16,5 x 21 cm, a izrađivale su se i manje - od polovine, četvrtine, šestine, devetine i šesnaestine pune ploče, Radi izlaganja na stolovima i komodama montirale su se u kućišta sa staklom i poklopcem, ili su vješane na zid, u okvirima ovalnog ili vitičastog oblika, koji su trebali naglasiti bitni sadržaj snimke.

Na isti su način opremane i fotografije dobivene tintipijom i ambrotipijom, no izrada istih bila je potpuno drugačija, radilo se o mokrim kolodijskim pločama na staklu ili bitumenom prevučenom bijelom limu.

Ove se od dagerotipije razlikuju po kvaliteti slike. Polirana srebrna površina daje dagerotipijama dojam da uslikani motivi lebde u prostoru.

Dodatna literatura

Gernsheim, Helmut, and Alison Gernsheim. L.J.M. Daguerre: the history of the diorama and the daguerreotype. New York: Dover Publications, 1968. ISBN 0-486-22290-X
Rudisill, Richard. Mirror image: the influence of the daguerreotype on American society. Albuquerque: University of New Mexico Press, 1971.
Coe, Brian. The birth of photography: the story of the formative years, 1800–1900. London: Ash & Grant, 1976. ISBN 0-904069-06-0.
Sobieszek, Robert A., Odette M. Appel-Heyne, and Charles R Moore. The spirit of fact: the daguerreotypes of Southworth & Hawes, 1843–1862. Boston: D.R. Godine, 1976. ISBN 0-87923-179-3
Pfister, Harold Francis. Facing the light: historic American portrait daguerreotypes: an exhibition at the National Portrait Gallery, September 22, 1978–January 15, 1979. Washington, D.C.: Published for the National Portrait Gallery by the Smithsonian Institution Press, 1978.
Richter, Stefan. The art of the daguerreotype. London: Viking, 1989. ISBN 0-670-82688-X.
Barger, M Susan, and William B White. The daguerreotype: nineteenth-century technology and modern science. Washington: Smithsonian Institution Press, 1991. ISBN 0-87474-348-6
Wood, John. America and the daguerreotype. Iowa City: University of Iowa Press, 1991. ISBN 0-87745-334-9.
Wood, John. The scenic daguerreotype: Romanticism and early photography. Iowa City: University of Iowa Press, 1995. ISBN 0-87745-511-2.
Lowry, Bates, and Isabel Lowry. The silver canvas: daguerreotype masterpieces from the J. Paul Getty Museum. Los Angeles: The Museum, 1998. ISBN 0-89236-368-1.
Davis, Keith F., Jane Lee Aspinwall, and Marc F. Wilson. The origins of American photography: from daguerreotype to dry-plate, 1839–1885. Kansas City, MO: Hall Family Foundation, 2007. ISBN 978-0-300-12286-2.
Kenney, Adele. Photographic Cases Victorian Design Sources 1840–1870, 2001 ISBN 0-7643-1267-7.
Hannavy, John. Case Histories: The Presentation of the Victorian Photographic Portrait 1840–1875, 2005. ISBN 1-85149-481-2.

Vanjske poveznice

Izvori

↑ Carlisle, Rodney P. Scientific American Inventions and Discoveries: All the Milestones in Ingenuity—From the Discovery of Fire to the Invention of the Microwave Oven. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2004. ISBN 0-471-24410-4
↑ The daguerreotype: nineteenth-century technology and modern science By M. Susan Barger, William Blaine White

[1] Carlisle, Rodney P. Scientific American Inventions and Discoveries: All the Milestones in Ingenuity—From the Discovery of Fire to the Invention of the Microwave Oven. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2004. ISBN 0-471-24410-4

[2] The daguerreotype: nineteenth-century technology and modern science By M. Susan Barger, William Blaine White

[1]

[2]