Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gusjenicojedi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Campephagidae)
Gusjenicojedi
Coracina novaehollandiae
Coracina novaehollandiae
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Passeriformes
Porodica: Campephagidae
Rodovi
Pteropodocys

Coracina
Campchaera
Lalage
Lobotos
Campephaga
Pericrocotus
Hemipus

Gusjenicojedi (lat. Campephagidae) su porodica ptica iz reda vrapčarki.

Ove ptice nisu srodne ni svračcima (iako većina njih ima kljun sličan onome kod svračaka) a ni kukavicama (iako im sliče po veličini, boji perja i šarama). Ovu porodicu čini pet grupa različitih ptica.

Opis

Gusjenicojedi imaju duga zašiljena krila i rep srednje dužine (graduiran ili zaobljen) i dobro razvijene dlake na kljunu. Dugi su od 12 do 34 cm, a teški od 20 do 110 grama. Većina vrsta ima perje u nekoj nijansi sive, često sa dijelovima crne ili bijele boje. Ženke su često svjetlije ili imaju pruge na donjem dijelu tijela. Kod nekih afričkih vrsta mužjaci su većinom crni, a ženke žute. Kod azijskih vrsta su mužjaci uglavnom crveno-crni, a ženke žuto-crne boje.

Oglašavaju se glasnim, piskutavim, glazbenim zvižducima ili promuklim tonovima.

Hrane se uglavnom člankonošcima, posebno gusjenicama. Neke vrste jedu voće, a neke druge jedu guštere ili žabe.

Razmnožavanje

Gnijezdo je uredan pehar od grančica, paučine i korjenčića, na račvanju grana drveta ili na horizontalnoj grani. Često je krhko, ali dobro prekriveno mahovinom i paprati.

Ženke nesu 2 do 5 bijelih ili svijetlozelenih jaja sa smeđim, ljubičastim ili sivim mrljama. Inkubacija može trajati od 14 dana do 20-23 dana. Ptići ostaju u gnijezdu 12-25 dana, ovisno o vrsti.

Rasprostranjenost i stanište

Nastanjuju subsaharsku Afriku i Madagaskar sve do jugoistočne Azije, južne Kine, Japana, preko Indonezije do Australije i nekih Tihooceanskih otoka.

Staništa su im guste primarne i sekundarne šume. Neke vrste žive na rubovima šuma, listopadnim šumama ili priobalnom šipražju.

Status zaštite

Coracina newtoni je ugrožena, a još tri vrste osjetljive. Devet vrsta ima status nižeg rizika.

Drugi projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: gusjenicojedi
Wikivrste imaju podatke o: gusjenicojedima