Božica je božanstvo u obliku žene (iako to mogu biti i bića koja nalikuju ženama, kao što su sirene u grčkoj mitologiji) koje su često ljudi štovali. Nekoliko kultura ima božice. Božice često imaju politeisti jer monoteisti češće vjeruju u Boga, iako sve više kršćana smatra da Bog ne mora uvijek biti muškog roda, pa zamjenicom „Ona” nazivaju Boga.[1] Pojedina monoteistička religija naziva Boga drugim imenom, za razliku od druge monoteističke religije. Od indoeruropskih religija najviše božica imala je nordijska mitologija. Česti simbol božica je krug, kojem s lijeve i desne strane stoji po jedan polumjesec.
Religije
Hinduizam
Podrobniji članak o temi: DeviPodrobniji članak o temi: Spol Boga u hinduizmu
Hinduizam je religija u kojoj Vrhovno Biće preuzima oblike mnogih bogova i božica. Najpoznatije hinduističke božice:
Grčkorimska religija
Podrobniji članak o temi: Grčka mitologijaPodrobniji članak o temi: Rimska mitologija- Perzefona — Prozerpina, kraljica podzemnog svijeta
- Demetra — Cerera, božica ratarstva, Zemlje i plodnosti
- Afrodita — Venera, božica ljubavi i ljepote
- Artemida — Dijana, božica lova i šuma
- Atena — Minerva, božica rata, zanatstva i zaštitnica grada Atene
- Kibela, "majka Zemlja"
- Hera — Junona, božica braka, Zeusova žena
- Nika — Viktorija, božica pobjede
- Dorida, božica mora
Keltska mitologija
- Agrona, božica rata
- Brigid
- Matrona, "majka božica"
- Morrígan, božica bitki i plodnosti
- Sulis.
Nordijska mitologija
Podrobniji članak o temi: Nordijska mitologija- Freyja — božica ljubavi i ljepote
- Frigg — vrhovna božica Asa
- Fulla
- Gná
- Gullveig — misteriozna božica
- Hel — božica podzemlja
- Hlín
- Nanna
- Norne — suđenice nordijske mitologije
- Nótt — personifikacija noći
- Sol — božica Sunca
Egipatska mitologija
Podrobniji članak o temi: Egipatska mitologija- Mut, Amonova žena
- Izida, božica majka
- Hathor, božica koja može preuzeti lik krave, najljepša božica
- Neftis, božica grobnica
- Nut, božica neba i zvijezda
- Tawaret, božica trudnoće i majčinstva
- Meskhenet, božica rađanja, zaštitnica djece.
Monoteističke religije
Monoteistička kultura nema božica te se za Boga smatra da spada u muški rod, ali gramatički ne može se ustvrditi kojeg je Bog roda, no većina monoteista Boga zove i Ocem i sličnim imenima. Kršćani djevicu, Bogorodicu Mariju, smatraju da je nešto kao božica. Njezin sin je Bog u utjelovljenju čovjeka.
U judaizmu (kao i u drugim monoteističkim religijama), Boga se smatra da je u muškom rodu, no židovi ne mogu točno reći kojeg je Bog spola. U kršćanstvu, Marija je bila Bogorodica, koja je rodila Isusa, Boga u utjelovljenju čovjeka, pa se nju smatra kraljicom, ali i nešto poput božice. U islamu Marija je smatrana djevicom, ali je ne smatraju kao božicu ili kraljicu (nisu joj propisane božanske osobine) i ne vjeruju da je njezin sin Isus Sin Božji, pa je to u islamu najveći grijeh.
Izvori
- ↑ Grupa autora, Oxford, enciklopedija za mlade, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-274-036-3