Blok-lanac ili blockchain lanac je baza podataka ili podatkovnih blokova koji su povezani u jednosmjerni lanac, i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, ovisi o vrijednosti prve starije karike. [1]
Općenito
Blok-lanac predstavlja međusobno povezanu strukturu podataka. Strukturu osigurava kriptografija i njome upravlja sporazum svih sudionika na mreži, na koju su evidentirane sve transakcije između dionika u mreži. Predstavlja i distribuiranu glavnu knjigu zasnovanu na decentraliziranom transakcijskom sustavu. Glavna knjiga je lanac grupiranih transakcija odnosno blokova, odakle je došao naziv.[2]
Blok-lanac je koncept, a ne neki softver odnosno instalaciju na računalo. Osnovu mu čini zapis ugovora i transakcija u knjizi koja je istovremeno distribuirana na velikom broju čvorova na mreži. Zahvaljujući tehnologiji bloka lanaca, pridonijelo se rješavanju problema komunikacije između različitih strana među kojima je postojalo nepovjerenje. Ujedno je pružila nove mogućnosti za razmjenu informacija metom peer-to-peer, odnosno komuniciranjem između interesnih strana na internetu, a bez središnje jedinice ili tijela. Potreba za tehnologijom blok-lanca izašla je iz rastuće količine podataka prikupljenih za analize, pohranu i daljnju obradu rastu i izazov kvalitetnih i točnih podataka.[2]
Koncept blockchaina bitan je za kriptovalute kao što je primjerice bitcoin. Rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije. Kriptovaluta je u osnovi valuta koju ne izdaje i ne nadzire središnja banka, kao što je to slučaj s fiducijarnim valutama.
Tehnologija blok-lanca ne ovisi o središnjem autoritetu. Koncept omogućuje zaobilaženje, zamjenu ili nadomještanje tradicionalnih institucija i tehnologija tehnologiji koja ima potencijala promijeniti svijet kakvim ga poznajemo. Njezina najočitija implementacija – decentralizirane kriptovalute, trenutačno je najpopularnija.
Povijest
Izumitelj prve praktične implementacija blockchaina i kriptovalute bitcoina, koja je temeljena na blockchainu, poznat je pod imenom Satoshi Nakamoto. Trenutačno se još uvijek ne zna je li riječ o stvarnoj osobi, nekoj interesnoj skupini ili još većoj organizaciji.
Uporabe
Blockchain tehnologija može se integrirati u više područja. Danas je primarna upotreba blockchaina kao Tehnologija raspodijeljenog knjigovodstva za Kriptovalute.
Većina kriptovaluta koristi blockchain tehnologiju za bilježenje transakcija. Primjerice Bitcoin i Ethereum zasnivaju se na blockchainu.
Smart contracts
Blockchain-bazirani smart contracts predloženi su ugovori koji se mogu djelomično ili u potpunosti izvršiti ili provesti bez ljudske interakcije.
Financijske usluge
Većina financijske industrije implementira distributed ledger tehnologiju za uporabu u bankarstvu.
Blockchain za registar zemljišta, filmove, glazbu, glasačke listiće…
Mnoge druge aplikacije mogu se nasloniti na blockchain i iskoristiti njegov najvažniji sigurnosni element – nepromjenjivost podataka.[3]
Izvori
- ↑ Denis Arunović: Što je u stvari blockchain i kako radi?. Bug.hr. 24. veljače 2018.
- ↑ 2,0 2,1 Nikolina Barić Tomić: Primjena blockchain tehnologije u kontrolingu. Bilten udruge hrvatskih kontrolera br. 14/2022., str. 9. Udruga hrvatskih kontrolera. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
- ↑ Leon Badurina: Blockchain: Za razliku od ljudi, imun je na manipulaciju, korupciju, diktaturu…. Netokracija. 22. veljače 2017.