Sapska biskupija
Biskupija Sapa (lat. Dioecesis Sappensis) je rimokatolička biskupija u Albaniji.
Jedna je od šest biskupija u Albaniji. Nalazi se u blizini Skadarskog jezera, u slivu rijeke Drima. Ime je dobila po gradu Sapi, koji se nalazi na uz rijeku Drim u njenom doku, jugoistočno od Skadarskog jezera. Vjerojatno je bio pogranična utvrda.
Uspostavio ju je 1062. papa Aleksandar II..
U starije vrijeme, u 11. stoljeću se nalazila u Duklji [1].
Ima oko 100 tisuća vjernika u 29 župa. Druga je po veličini u Albaniji.
Sjedište biskupije je mjesto Vau-Dejes. U doba prije turske vlasti sjedište je bilo u naselju Nënshat, u kojem se nalazio samostan i sjemenište.
Dolazak komunista na vlast je bio donio teška vremena za ovu biskupiju. Enver Hoxha je oštro nametao radikalni ateizam, a posebno je na udaru bila katolička crkva. Tako su u ovoj biskupiji sjemenište u Nënshatu Hoxhini komunisti dali zatvoriti 1946., a biskupsku kuriju zatvoriti. Iako su vjernici odbili zahtjev vlasti za rušenjem crkve, režim je zatvorio i opustošio crkvu. Vrhunac progona je bilo okrutno ubojstvo biskupa Gjergja Volaja 1968.
Na čelu ove biskupije se trenutno (listopad 2008.) ne nalazi biskup, nego apostolski administrator msgr. Dodë Gjergji.
Danas u biskupiji Sapa djeluje 11 ženskih redovničkih zajednica (klauzurne karmelićanke i ost.) i franjevački i kapucinski misionari.
Biskup u Sapi od 2008. je Lucjan Avgustini, Albanac s Kosova. Od dvjesta tisuća stanovnika u biskupiji 2008., katolika je oko 100.000, 30 župa, svećenika 16, redovnica 6, dvojicu bogoslova i dvojicu pripravnika u Skadru. Nova katedrala bila je posvećena rujna 2008., a naslovnica je blažena Majka Terezija. [2]
Redovnici u Sapi[uredi]
Od 29. rujna 2003. u ovoj biskupiji djeluje Karmel klauzurnih karmelićanki, "Karmel sv. Obitelji i sv. Mihaela", kojeg su utemeljile karmelićanke iz Hrvatske iz samostana Brezovice, Kloštar Ivanića i Đakovačke Breznice.
Izvori[uredi]
- Karmel u Albaniji
- Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan Pohod crkvi u Albaniji
- (crnog.)Montenegrina.net Dr Vojislav Nikčević: Bokokotorski srednjevjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji
- (crnog.) Montenegrina.net Dr Sima Ćirković: Doseljavanje Slovena i dukljanska država
- Crohis.com Hrvatska i Duklja u doba Petra Krešimira IV.
- Crohis.com Dukljanska država u 2. pol. 11. st.
- (engl.) [1] Katolička enciklopedija, izdanje iz 1913.
- ↑ Eduard Peričić: Sclavorum regnum Grgura Barskog = Ljetopis popa Dukljanina, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.
- ↑ Trebinjsko-mrkanjska biskupija Pohod Crkvi u Albaniji 11. lipnja 2008. (pristupljeno 19. srpnja 2017.)