Basiljević (Baseljić, Basilio, Bassegli, Bassello, Baseyo, Baxeio, Vasiljević, Zmajević), hrvatska vlastelinska obitelj iz Dubrovnika. Podrijetlom je iz Kotora. Njeni istaknuti članovi imali su važnu ulogu u javnom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Dubrovačke Republike.
Povijest
U Dubrovniku su Basiljevići nazočni od prvih desetljeća 14. stoljeća. Utemeljitelj dubrovačkog ogranka Bazilije Basiljević (Basilius de Basilio) spominje se 1314. godine. Na prijelazu između 15. i 16. stoljeća živio je djelovao humanist i teolog Tomo Basiljević, jedan od najistaknutijih članova obitelji. Drugi Bazilije je 1537. otplovio brodskom karavanom u Južnu Ameriku, s namjerom da tamo trguje, ali se ne zna njegova daljnja sudbina.
I neki drugi Basiljevići su se isticali u javnom, gospodarskom i kulturnom životu Dubrovnika, a trgovinom se bavili i izvan Europe. Izumiranjem muške grane, sin Deše (Terezije) Basiljević (udane za Balda Gučetića) Palo (Pavao) naslijedio je izumrlu granu Basiljevića, čime je nastao novi ogranak Basiljević-Gučetić (Bassegli-Gozze).[1]
Poznati pripadnici
- Pavao Basiljević (Paolo de Bassegli)
- Bazilije Basiljević
- Marko Basiljević (javni djelatnik) (poč. 17. st. istaknut u javnom životu Dubrovnika)
- Marko Basiljević (poduzetnik)
- Tomo Basiljević (prosvjetitelj)
- Tomo Basiljević (teolog)
Poznati posjedi
- palača Bassegli, u ulici Cvijete Zuzorić [2]
Vidi još
Izvori
- Basiljević, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje Gučetić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ Katarina Horvat-Levaj: [http://www.ffst.hr/images/50013809/K.Horvat.Levaj.Hrvatska.stambena.arhitektura.17.18.st.pdf Hrvatska stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u europskom kontekstu], Filozofski fakultete u Splitu, Split, 2012., str. 90