Baro (rijeka)
 | |
| Duljina | 306 km |
| Prosječni istjek | 241 m3/s |
| Površina porječja | 41400 km2 |
| Pritoci | Alvero i Jikavo |
| Države |  Etiopija,  Sudan
|
| Gradovi | Gambela |
| Slijev | Sredozemni |
| Ulijeva se u | Sobat |
| Plovna od − do | od Sobata do Gambele |
Baro (znana i kao Anuak i Upeno) je rijeka na jugozapadu Etiopije, koja označava granicu sa Sudanom. Od svog izvora na Etiopskoj visoravni teče pravilno u pravcu zapada 306 km da se spoji s rijekom Pibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj sudanskoj granici) označava početak rijeke Sobat, pritoke Bijelog Nila.[1]
Osobine
Rijeka Bara nastaje spajanjem dviju rijeka; Birbir i Geba, istočno od mjesta Metu u Zoni Ilubabor (Regija Oromia). Nakon toga rijeka teče na zapad preko Regije Gambela do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijeka Sobat. Najznačajnije pritoke Bara su rijeke Alvero i Jikavo. Površina porječja rijeke Baro i njenih pritoka je 41.400 km². Prosječni godišnji istjek na ušću je 241 m³/s.[2] Od svih pritoka rijeke Sobat, Baro je daleko najveći, on donosi 83% voda u Sobat. Tijekom kišne sezone, koja traje od lipnja do listopada, rijeka Baro sama daje oko 10% voda Nila. Međutim za vrijeme sušnog perioda (ostatak godine), vodostaj Bara je vrlo nizak.[3]
Rijeka Baro je jedina plovna rijeka u Etiopiji, najznačajniji veći grad na njenu toku je Gambela, on bio značajna riječna luka od 1907. sve do 1990-ih, kad je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje.
- Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji sa svojih 305 metara.[4]
Rijeka Baro u povijesti
Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je 1899., i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredili britanski bojnici HH Austin i Charles W. Gwynn.[5] Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu, niti sastav stanovništva, ni njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe, pa im se žurilo. Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova granica je potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom 1902., i ostala je do danas. Zbog te granice, izbijaju brojni sukobi između Etiopije i Sudana.[6]
Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj u kasnih 1890-ih, predložio je da se rijeka nazove po talijanskom admiralu Simone Arturo Saint-Bonu (1823. - 1892.) [7]
Talijanski pustolov L. Usoni neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro, nakon čega je 1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.
Izvori
- ↑ Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 1997., Merriam-Webster, ISBN 0877795460, str. 115, online izdanje na Google Books
- ↑ Mamdouh Shahin: Hydrology and Water Resources of Africa, 2002., Springer, ISBN 140200866X , str. 276, 287, online izdanje na Google Books
- ↑ Robert O. Collins: The Nile, 2002., Yale University Press, ISBN 0300097646, str. 81, online izdanje na Google Books
- ↑ " Najduži most otvoren za promet" (Arhivirano 10. ožujka 2007.)(Walta Information Center)
- ↑ "Survey of the Sobat Region", Geographical Journal, 17. svibanj, 1901., str. 495-512.
- ↑ Robert O. Collins: The Nile, Yale University Press 2002., str. 76, 210, ISBN 0300097646, na portalu Google Books
- ↑ "Local History in Ethiopia" (Arhivirano 16. lipnja 2007.) (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. prosinca 2007.)