Anathon August Fredrik Aall (Nesseby, 15. kolovoza 1867. - Oslo, 9. siječnja 1943.), norveški filozof i psiholog.
Životopis
Radio je kao profesor na Sveučilištu u Oslu. Skeptik kad je riječ o jedinstvu duha i materije, a njegova djela se uvelike oslanjaju na jedinstven nordijski svjetonazor, te na klasični europski idealizam.
Filozofijski nazor
Sam naziva svoj filozofijski nazor pluralno-realističkim. Premda kod mnogih problema polazi iz kruga empirijske, eksperimentalne psihologije, ipak oštro luči vrijednost naučno-tehničkih ispitivanja iskustvenih činjenica od problematike, što se nadaje s obzirom na odnos svijesti i fizičke stvarnosti. Po Aalu se fiziološkim kategorijama ne može protumačiti psihičnost; isto tako ne da se mehanističkim pojmovima razumjeti cijela zazbiljnost. Jedinstvo duše i tijela, duha i materije je samo funkcionalno. Načini bitka su mnogovrsni i samosvojni, pa se zato svijet može shvatiti samo u pluralističkom aspektu.
Djela
- "Der Logos" (2. sveska 1896. – 1899.),
- "Macht und Pficht" (1902.),
- "H. Ibsen als Dichter und Denker" (1906.),
- "Povijest antikne i srednjovjekovne filozofije" (1923.).
Literatura
- Die Philosophie der Gegenwart in Selbstdarstellungen, Leipzig, 1924.
Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.
Nedovršeni članak Anathon Aall koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.