Alegorija učinaka dobre i loše vladavine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Alegorija učinaka dobre i loše vladavine (talijanski: Allegorie ed effetti del cattivo governo e Buono) je freska u središnjoj dvorani Sienske vijećnice (Palazzo Pubblico) koju je od 1337.-1339. godine naslikao veliki gotički slikar sijenske škole, Ambrogio Lorenzetti.

Alegorija dobre uprave
Učinci dobre uprave na selu
Alegorija loše uprave

Slika duga 770 cm sastoji se od šest dijelova:

  • Dobra uprava sa zborom svetaca
  • Učinci dobre vladavine u gradu
  • Učinci dobre vladavine na selu
  • Loša uprava sa zborom demona
  • Učinci loše uprave u gradu
  • Učinci loše uprave na selu

Povijest

God. 1338., siensko gradsko vijeće devetorice (Nove) je naručilo od Amrogia fresku u središnjoj prostoriji, Salla della Pace („Soba mira“), u Gradskoj vijećnici (Pallazo Publico). Odabrana tema je bila alegorijski prikaz kontrasta dobre i loše uprave na građane i seljane, koje je Ambrogio trebao prikazati na suprotnim zidovima.

Ironično, ali samo nekoliko godina nakon završetka ove slike, siromaštvo, glad i bolest su poharale Sienu.

Odlike

Na zidu iznad vrata naslikana je "Alegorija dobre vladavine" kao skup vrlina i zbor svetaca koji podupiru veliku žensku personifikaciju grada na prijestolju.

Kao priznanje svojim naručiteljima, Ambrogio je na slici „Učinci dobre vladavine u gradu“ stvorio idealizirani prikaz Siene i njene okolice. Kupola i karakteristični prugasti kampanil katedrale nalaze se u gornjem lijevom kutu slike, a na drugom kraju grada, iznad gradskih vrata koja se otvaraju u krajolik nalazi se skulptura Kapitolijske vučice kojom se naglašava kako su to „Rimska gradska vrata“ (Porta Romana) koja vode prema Rimu. Narativnim načinom Lorenzetti je prikazao realističke prizore iz svakodnevnog gradskog i seoskog života. Od lijeva prema desno, žene nose odjeću po najnovijoj modi dok plešu i pjevaju slaveći dobru vladavinu, ljudi na konjima jašu između zgrada čiji otvoreni lukovi pokazuju školu, trgovinu i konobu; na krovovima se vide ljudi koji nose korpe i slažu cigle; dok seljaci ulaze u grad da prodaju svoju robu. Ispod slike „Učinci dobre vladavine u gradu“ nalazi se natpis koji slavi Pravdu i mnoge dobre stvari koje proizilaze iz nje:

„Okrenite se da ju vidite (pravdu), vi koji upravljate, nju koja je prikazana ovdje, okrunjena zbog njene izvrsnosti, koja uvijek učini svakomu kako je zaslužio. Vidite kako mnogo dobra izlazi iz nje i kako je sladak i miran život grada gdje je sačuvana ova vrlina koja je sjajnija od drugih. Ona čuva i brani one koji je štuju, i njeguje i hrani ih. Iz njene svjetlosti se rađa okrepa onima koji čine dobro i kazna za zločeste.”


Ispred vrata koja se otvaraju u sliku "Učinci dobre vladavine na selu" lebdi alegorija Sigurnosti u obliku žene odjevene u prozirnu draperiju, sa svitkom u ruci i minijaturnim vješalima s obješenim čovjekom u drugoj ruci. Na svitku stoji poziv onima koji dolaze u grad da dolaze u miru, a vješala su upozorenje onima koji to ne učine. Natpis kaže:

„Bez straha svaki čovjek može putovati i svatko može sijati i žnjati, sve dok ova zajednica može sačuvati ovu damu (pravdu) za vladaricu, jer ona je svrgnula zle s vlasti.”

[1]

Novina na ovoj slici je čuveni panoramski prikaz Siene iz ptičje perspektive. Na dnu, grupa seljaka obrađuje zemlju, dok kultivirani pejzaž u pozadini odvlači gledateljevo oko u nepreglednu daljinu. To je prvi pravi pejzaž nakon rimske umjetnosti. Ambrogio je proučavao seljake u njihovim sezonskim radovima; prizor ruralne Toskane koji se vrlo malo mijenjao posljednjih 600 godina.[2]

Ambrogio je uspio na slici ostvariti dvije važne stvari. Prije svega, uspio je ostvariti vizualno jedinstvo usprkos promjenama gledišta i proporcija dijelova, čime mu je plovuća kompozicija ipak razumna. Drugo, ostvario je osjećaj prirodnih omjera u donosu figura prema okolini. Od žena koje plešu na glazbu tambure ispred obućarnice do zadovoljnih seljaka koji skrbe za plodna polja i bogate vinograde, cijela slika odiše vizijom uređenog društva, mira i blagostanja u određenom vremenu i prostoru.

Izvori

  1. Randolph Starn & Loren Patridge, Art of Power: Three Halls of State in Italy, 1300-1600, 1992., Berkeley, University of California Press.
  2. Janson's History of Art, Seventh Edition, 2007., Pearson Prentice Hall, New Yersey. ISBN 0-13-193455-4.

Vanjske poveznice